Redakcija za pravna i politička pitanja neformalne grupe građana STEGA analizirala je aktuelne reforme izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori.
Kako naglašavaju, u svim izvještajima Evropske komisije, ODIHR-a i drugih relevantnih međunarodnih institucija, u posljednjih deset godina konstantno se naglašava da Crna Gora mora sprovesti sveobuhvatnu izbornu reformu, zasnovanu na inkluzivnom pristupu i javnom interesu.
Umjesto reforme – politički oportunizam
“Međutim, nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, iako donosi nekoliko važnih pomaka, predstavlja primjer kako se u svijetlu “evropskih integracija” putem političkog oportunizma ignorišu ključne potreba građana. Crnogorsko društvo je još jednom umjesto istinske izborne refome, adekvatnog izbornog zakonodavstva u cilju povećanja povjeranja građana u izborni proces, dobilo “ograničenu reformu“ koju je podržala dovoljna većina u Skupštini Crne Gore“, zadovoljavajući svoj a ne opšti – javni interes“, ukazuju u analizi.
Sve to, kako dodaju, neminovno će dovesti do povećanja broja apsitinenata koji ne žele davati „legitimitet“ dogovorima lidera i koji sve više traže alternative ukupnoj „političkoj eliti“.
Šta je bio zadatak, a šta je urađeno
Iz Stege podsjećaju da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu formiran decembra 2023. godine sa dva ključna cilja: sprovesti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i unaprijediti povjerenje javnosti u izborni proces.
„Sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, shodno Odluci o obrazovanu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, podrazumijevala je: implementaciju preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku; implementaciju svih preporuka iz Izvještaja ODIHR misije – analiza i prijedlog načina implementacije, saglasno Ustavu Crne Gore; definisanje prijedloga Zakona o izboru odbornika i poslanika; definisanje prijedloga Zakona o biračkom spisku, prijedloga zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i prijedloga Zakona o registrima prebivališta i boravišta; analizu primjene Zakona o ličnoj karti, Zakona o crnogorskom državljanstvu i Zakona o političkim partijama, uz eventualnu pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se utvrdi korisnim ili neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva; jačanje sveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa zaduženih za izborni proces, uključujući Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije, čime se jača povjerenje javnosti u njihov rad; definisanje prijedloga Kodeksa etičkog ponašanja u izbornoj kampanji; definisanje rješenja o načinu obavljanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu“, podsjećaju u analizi.
Od svega navedenog, kako ističu, nakon više od godinu i po rada Odbora, dobijen je samo Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
„Izrada Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja trajala je duže od godinu dana, iako je bila jedan od preduslova za dobijanje IBAR-a još juna 2024. godine, dok je izrada izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika trajala svega 20 dana (uključujući neradne dane), bez adekvatne javne rasprave, bez mišljenja relevantnih međunarodnih institucija (ODIHR, Venecijanska komisija) i bez ozbiljnog razmatranja predloga sa sjednica Odbora i rasprave“, ukazuju oni.
Šta reforma nije obuhvatila
STEGA ovim povodom pozdravlja pozitivne pomake u profesionalizaciji i depolitizaciji organa za sprovođenje izbora, uvođenju izbora u jednom danu, kao i povećanje učešća manje zastupljenog pola, koje predstavljaju gotovo istorijski iskorak u unapređenju izbornog zakonodavstva. Međutim, kako dodaju,izmjene podrazumijevaju samo mali dio obećane reforme, koja je realizovana uz sumnjive i neadekvatne procedure.
„Ključni razlozi zašto ovakva „limitirana“ reforma nije prihvatljiva, su sljedeći: Umjesto da se dobije obećana sveobuhvatnu reformu, koja podrazumijeva kontinuiran i inkluzivan rad, paralelno na više zakona da ne bi dolazilo do kolizije zakonskih rješenja, dobili smo djelimičnu, na više faza isjeckanu, neinkluzivnu reformu odrađenu u samo 20 dana, bez detaljnog pristupa i preispitivanja izmjena zakona koje su usvojene“, naglašavaju.
Ovakvo postupanje, prema njihovom mišljenju, nema opravdanje, ni po pitanju rokova ni po pitanju uslova u procesu pregovaranja.
„Sa druge strane, izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrži ništa od obećanih unapređenja koja se tiču: povećanja transparentnosti biračkog spiska; uređivanja i ažuriranja registra prebivališta; uređivanja registra državljana/ki; unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica; uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama; omogućavanja indivdualnih kandidatura; unapređenja sistema zaštite biračkog prava; uvođenja afirmativne akcije za Romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima; unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI; onemogućavanja uticaja iz inotsranstva na izborni proces; sprečavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe i dr“, navode iz Stege.
Simulacija demokratije pod plaštom dogovora
Mimo suštinskih manjkavosti ovako površne reforme, izmjenu zakona je, kažu, pratila limitirana javna rasprava, zakazana samo dan ranije i održana u vidu okruglog stola.
„Bez obzira na to, gotovo ni jedna izmjena koja se čula na sjednicama Odbora od pridruženih članova i na javnoj raspravi nije uzeta u razmatranje. Pritom, za tražene izmjene zakona nije traženo mišljenje od relevantnih međunarodnih institucija (ODHIR, Venecijanska komisija)“, navode oni.
Rješenja koja su uvedena, kako ističu, sa sobom nose puno otvorenih pitanja i kontradiktornosti.
„Datum održavanja opštih lokalnih izbora, jun 2027. godine, nanosi štetu i (privremeno) ograničava biračko pravo za preko 230.000 građana koji glasaju u opštinama Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj, Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak”, smatraju iz Stege.
Nažalost, kažu, “poslanički klubovi” zanemarili su ključnu činjenicu da se mandati mogu skratiti, ali se ne mogu produžiti, što po automatizmu dovodi u pitanje i ustavnost ovih zakonskih odredbi.
“Pritom, “usaglašeni termin” održavanja izbora u junu mjesecu, ne može se smatrati dobro osmišljenom odlukom, posebno ne za primorske opštiname koje se tada nalaze u periodu aktivne turističke sezone. Dodatno, ovim izmjenama se ne rješava pitanje okončanja izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, pa se postavlja pitanje na koji način i pod kojim uslovima će već raspisani/održani izbori u ovim opštinama biti završeni, a kada, “dogovoreni” ponovo održani”, poručuju iz Stege.
Rizici marginalizacije lokalne samouprave
Posebno ukazuju na opasnost da dođe do objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora.
“Lokalni izbori generalno u Crnoj Gori imaju “drugorazredni” značaj, dok izborne kampanje često ignorišu lokalne probleme, te bi ovakvo rješenje još više potisnuo značaj lokalnih izbora. Savjet Evrope, Evropska unija i OIDHR često ukazuju na opasnost ovakvog rješenja”, podsjećaju oni.
U konačnom, kako dodaju, ovu “ograničenu” izbornu reformu podržale su i partije vlasti i partije opozicije, očigledno vodeći više računa o svojim interesima i kalkulacijama, a najmanje o interesima građana, koji su o Ustavu Crne Gore nosioci suvereniteta.
“Stoga, STEGA, podržavajući sve aktivnosti koje su “korak ka EU”, upozorava političke elite da je država javno dobro, a Ustav “sporazum države sa građanima”, pa stoga “dogovor lidera” može da očekuje primjeren odgovor građana kojima je (privremeno) zakinuto ustavno pravo da “biraju i budu birani” na fer i demokratskim izborima”, ističu iz ovog udruženja.
Bez kompromisa na štetu građana
Kako naglašavaju, iskustvo efekata “dogovora lidera” oko (ne)primjene mišljenja Venecijanske komisije koje se odnosilo na Ustavni sud dovoljno nas upozorava da između “političkog pragmatizma” i “stanačkog oportunizma” uvijek izaberemo ustavnost, zakonotost i vladavinu prava kao temeljne vrijednosti na kojima počivanju (suštinski) evropska društva i države.
“Ono što posebno zabrinjava jeste sve očigledniji pristanak Evropske unije na ovakvu igru, kojom će se, pod plaštom par necjelovitih izmjena, veličati saradnja pozicije i opozicije i dugo očekivana reforma izbornog zakonodavstva”, zaključuju iz Stege.
