- Takođe, treba imati u vidu posljedice do kojih može doći realizacijom ove opcije – preostale državne garancije po automatizmu dolaze na naplatu, a država bi iznos garancija potraživala od KAP-a u stečaju. Ova potraživanja bi bila svrstana, po Zakonu o stečaju, u treću klasu potraživanja – navedeno je u informaciji koja je razmatrana na jučerašnjoj sjednici Vlade.
Pojavio bi se i problem obezbjeđenja kontinuiteta proizvodnje, a stečajni upravnik bi imao mogućnost da obezbijedi njen nastavak, ali uz veliki rizik zbog nedostatka sredstava za nabavku sirovina i električne energije.
- S obzirom na specifičnost proizvodnje koja zahtijeva kontinuitet, vrijednost KAP-a bi, u slučaju njegovog zaustavljanja, bila znatno umanjena. Zbog visokih troškova ponovnog stavljanja u rad pogona elektrolize, nakon gašenja ćelija, dodatno bi se umanjila mogućnost prodaje akcija KAP-a - smatraju u Vladi.
U skladu sa Zakonom o stečaju, uvođenjem stečaja svi radnici ostaju bez posla. Stečajni upravnik ima mogućnost da u slučaju nastavka proizvodnje angažuje potreban broj radnika. Zato je restrukturiranje KAP-a, kroz konverziju duga fabrike u akcije i preuzimanje upravljanja druga, opcija za rješenje problema.
- Treba imati u vidu da svaka varijanta preuzimanja akcija podrazumijeva rizik zaustavljanja procesa proizvodnje u KAP-u zbog problema obezbjeđenja kontinuiteta upravljanja KAP-om, koji proizilazi iz „vakuma“ koji bi nastao u situaciji kada ruski partner gubi vlasništvo nad akcijama KAP-a, a i dalje upravlja fabrikom. Nije bez značaja pomenuti i da bi ponovno uspostavljanje procesa proizvodnje u KAP-u zahtijevalo dodatna sredstva od najmanje 30 miliona eura - naveli su iz Vlade.
Zbog toga Vlada, a paralelno sa procedurom preuzimanja akcija, i bez namjere da ugrozi pravo koje državi pripada po Ugovoru o poravnanju, razmatra i mogućnost restrukturiranja KAP-a. Restruktururanje bi bilo sprovedno na način da se kompanija rastereti dugova kroz konverziju duga u akcije, koje bi, nakon dokapitalizacije koja bi uslijedila poslije konverzije duga, za rezultat imalo većinsko vlasništvo države u KAP-u. Ova opcija bi podrazumijevala uključenje svih strana u dogovor - Vladu, banke, Centralno-evropsku aluminijumsku kompaniju (CEAC), i En plus grupu (EN+Group).
Pokretanje arbitražnog postupka, kao treća opcija, kako bi se izdejstvovala odluka kojom bi se prenijele akcije CEAC-a u KAP-u i Rudnicima boksita, za državu je najmanje poželjna opcija, smatraju u Vladi, zbog očekivanog trajanja i visokih troškova postupka.
Iz Vlade podsjećaju da Ministarstvo finansija intenzivno komunicira sa predstavnicima VTB i OTP banke o načinu vraćanja KAP-ovih kredita za koje je garantovala država.
U kontekstu realizacije zaključaka koje je Skupština donijela 29. februara, Vlada je, u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) i A2A, razmatrala moguće načine rješenja pitanja dugoročnog snabdijevanja KAP-a električnom energijom, nakon što fabriku preuzme država. Prema važećem ugovoru, obaveza EPCG da isporučuje električnu energiju KAP-u ističe krajem ove godine. Pri tome, napominju iz Vlade, treba imati u vidu da dugoročno rješenje pitanja snabdijevanja KAP-a električnom energijom, u postojećim uslovima, podrazumijeva aktivno učešće Elektroprivrede.
- Iz tog razloga, dogovoreno je da EPCG, u cilju definisanja opcije koja će biti u najboljem interesu svih strana, analizira sve raspoložive mogućnosti, a posebno opciju odvajanja Termoelektrane Pljevlja, sa određenim sredstvima i ugovornim odnosima, uključujući i ugovorne odnose sa KAP-om i ostale opcije koje će zaštiti interese EPCG i izloženost EPCG u smislu obaveza KAP-a - navedeno je u Informaciji.
- U svakom slučaju, odluka o izboru optimalne opcije biće predmet odobrenja nadležnih organa EPCG, Skupštine i Vlade, A2A i ostalih zainteresovanih strana - poručili su iz Vlade.
