" Svi se plaše. Niko ne smije da ide u šumu"

Stanovnici pljevaljskog naselja Šula od medvjeda ne smiju u berbu pečurki

Svake proljećne i ljetnje sezone, lokalno stanovništvo se oslanja na berbu smrčak, vrganja, lisičarke i drugih šumskih plodova kao važan izvor dodatne zarade. Tim sredstvima mnogi od stanovika Šula kupuju ogrev ili namirnice za spremanje zimnice. Ove godine, ističu stanovnici Šula, planina je postala teritorija na kojoj vladaju medvjedi

Stanovnici pljevaljskog naselja Šula od medvjeda ne smiju u berbu pečurki Foto: Plantea
Dan Izvor

Stanovnici rudarskog naselja Šula, u Pljevljima, kažu da ovih dana žive u strahu. Ne od ekonomske krize koja ih pogađa, ne ni od starosti, iako su mnogi od njih penzioneri sa minimalnim primanjima, već od medvjeda.

Naime, usljed velikog broja medvjeda, stanovnici Šula ne smiju da odlaze u berbu pečuruki, i kako kažu, na taj način izgubiće mogućnost da ostvare značajnu zaradu, kojom pojačavaju sopstveni kućni budžet.

Svake proljećne i ljetnje sezone, lokalno stanovništvo se oslanja na berbu smrčak, vrganja, lisičarke i drugih šumskih plodova kao važan izvor dodatne zarade. Tim sredstvima mnogi od stanovika Šula kupuju ogrev ili namirnice za spremanje zimnice. Ove godine, ističu stanovnici Šula, planina je postala teritorija na kojoj vladaju medvjedi.

– Svi se plaše. Niko ne smije da ide u šumu. Ljudi mi se žale da ne smiju ni da izađu iz naselja, kamoli da idu u branje pečurke - kaže Vukola Kušljević, predsjednik Mjesne zajednice Šula.

On ističe da ne bere pečurke, ali svjedoči da je strah prisutan i da je osnovan. Ističe da su mu, prije nekoliko dana, dok je automobilom putovao prema Pljevljima, na skretanju za selo Mrčevo, iz šume put pretrčala tri medvjeda.

– Bili su mladi, ali nisu mladunčad od ove godine. Lovci mi kažu da su to prošlogodišnji mladunci. A ako se mladi sreću tako blizu puta, lako je zamisliti gdje su odrasle jedinke - dodaje Kušljević.

Potrebne sistemske mjere

Podsjećamo, cijelo područje sjevera Crne Gore, posebno u blizini planinskih masiva poput Ljubišnje, Golije, Durmitora, Biogradske gore i Prokletija, sve češće bilježi prisustvo medvjeda u blizini naselja. Medvjedi sve češće dolaze bliže ljudskim staništima, a na području Golije, Banjana i nikšićkih Rudina ovog proljeća pričinili su znatne štete upadajući u stada sitne i krupne stoke.

Iako je medvjed strogo zaštićena vrsta u Crnoj Gori, rast njihove populacije i promjene u njihovom ponašanju iziskuju hitne i sistemske mjere pa i programa edukacije stanovništva i potencijalnog uvođenja nadzirane regulacije populacije, ako struka procijeni da je neophodno.

Berba borovnica na planini Ljubišnji, koja u normalnim godinama predstavlja najvažniji sezonski izvor prihoda za mnoge porodice u Šulima, sada je pod znakom pitanja. Ako strah od medvjeda nadvlada potrebu za radom, novčanici će ostati prazni.

– Sa minimalnim penzijama, bez stabilnog zaposlenja i bez mogućnosti da zarade od šumskih plodova, ovi ljudi će teško preživjeti zimu - upozorava Kušljević.

Inače, medvjedi na području opštine Pljevlja već godinama pričinjavaju štete pčelarima, lome košnice i uništavaju pčele.

– Medvjeda ima mnogo i oni stalno silaze u selo - kazao je nedavno poznati pljevaljski pčelar Vukman Knežević koji ozbiljno razmišlja da odustane od pčelarenja.

Portal Analitika