Skupština Crne Gore je, jačanjem administrativnih kapaciteta i mehanizama, uložila značajne napore da odgovori na sve izazove koji utiču na zakonodavni proces, sa ciljem donošenja kvalitetnog i primjenjivog zakonodavstva, a u aktuelnom sazivu od jula 2023. usvojila je oko 200 zakona usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije, saopštio je generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić, govoreći na “Panelu na visokom nivou sa generalnim sekretarima (GS) parlamenata: Ključni izazovi sa kojima se suočavaju parlamentarne administracije u unapređenju donošenja zakona zasnovanog na dokazima”, održanom u okviru Druge regionalne konferencije o efikasnom i na dokazima zasnovanom donošenju zakona, koju je organizovao Poslanički dom Parlamenta Češke.
Kako navode, Stanišić je podsjetio da je donošenje zakona složen proces koji uključuje veliki broj aktera sa različitim ulogama, perspektivama i interesima.
“Prije svega, oblikovanje zakona je u najvećem obimu pod uticajem Vlade kroz predlaganje zakonodavstva, zatim imamo odbore koji učestvuju u procesu kroz analize i amandmane, kao i pravosudne institucije čija tumačenja usmjeravaju primjenu pravnih normi. Pored toga, nevladine organizacije, akademska zajednica, interesne grupe i građani imaju važnu ulogu doprinoseći kvalitetu zakonskih rješenja kroz javne rasprave, inicijative i javni pritisak“, ukazao je Stanišić.
Stoga je, kako je dodao, zakonodavni proces dinamičan i složen, zbog čega je od izuzetne važnosti da bude dobro osmišljen, vođen, koordinisan i, u najvećoj mogućoj mjeri, zasnovan na dokazima.
Istakao je da su uvedeni ili unaprijeđeni brojni mehanizmi, povećani resursi i transformisani administrativni kapaciteti, što je, kako je pojasnio, doprinijelo boljem zakonodavnom i nadzornom procesu, većoj dostupnosti informacija i višem nivou transparentnosti rada.
“Crna Gora se trenutno nalazi u ključnoj fazi procesa pristupanja EU. To je naš najvažniji strateški prioritet, i svi naši administrativni kapaciteti su u potpunosti posvećeni ostvarivanju tog cilja na najefikasniji i najdjelotvorniji način“, kazao je Stanišić.
U središtu ovog napretka kako je dodao, nalazi se Skupština, „koja je tokom aktuelnog saziva (od jula 2023.) usvojila približno 200 zakona vezanih za EU”, naglašava Stanišić.
U prva tri mjeseca ove godine već su, kako ističe, usvojili 85 zakona, što odgovara prosječnom godišnjem učinku iz mnogih prethodnih godina.
“U narednom periodu odlučni smo da zadržimo ovaj tempo i ispunimo svoje obaveze, koje uključuju značajan broj zakona vezanih za pristupanje EU, a koji moraju biti usvojeni u relativno kratkom roku. Naravno, nije lako za Skupštinu, poslanike ili administraciju da se nose sa sve većim pritiscima kako bi osigurali da usvojeni zakoni budu adekvatno analizirani i spremni za primjenu“, naveo je Stanišić.
Podsjetio je da je tokom nedavne posjete Marte Kos Skupštini Crne Gore ponovo potvrđena zajednička posvećenost evropskoj budućnosti Crne Gore.
“Neophodno je ubrzati reforme, posebno u jačanju vladavine prava. Istovremeno, proces pristupanja EU mora biti objediniteljski nacionalni prioritet, podržan od svih političkih partija, civilnog društva i građana. Samo zajedničkim naporima i jedinstvom Crna Gora može uspješno ostvariti cilj članstva u EU“, kazao je Stanišić.
Rekao je da je Skupština Crne Gore u stalnoj i bliskoj komunikaciji sa Vladom, posebno sa Ministarstvom evropskih poslova, kako bi uskladili rad i osigurali pravovremeno ispunjavanje obaveza.
“Ova unaprijeđena koordinacija pokazala se kao jedan od ključnih faktora u upravljanju intenzitetom i složenošću zakonodavnog procesa“, rekao je Stanišić.
Podsjetio je da je kao rezultat nedavnih organizacionih promjena u Skupštini uvedena nova organizaciona jedinica u okviru parlamentarne administracije – Zakonodavni sektor.
“Ova jedinica je, između ostalog, zadužena za formalnu provjeru predloženih zakona kako bi se utvrdilo da li ispunjavaju potrebne standarde u pogledu sadržaja, forme i prateće dokumentacije, uključujući EU tabele usklađenosti i RIA. Ranije su ti poslovi bili raspoređeni među više različitih jedinica“, naveo je Stanišić.
Kazao je da su očekivanja da će ovaj novi model omogućiti jednostavniju proceduru, ujednačenije zakonodavstvo i efikasniji zakonodavni proces, uključujući komunikaciju sa ministarstvima, kabinetom predsjednika i Službenim listom.
Ukazao je da svi ovi napori imaju za cilj unapređenje zakonodavnog procesa i njegovog kvaliteta.
“Međutim, realnost je da je tempo rada izuzetno zahtjevan i da nije uvijek moguće svaku inicijativu analizirati onoliko detaljno koliko bi bilo poželjno. Upravo zbog toga kontinuirano radimo na boljoj koordinaciji, organizaciji i korišćenju postojećih mehanizama kako bismo održali ravnotežu između efikasnosti i kvaliteta. Naš cilj nije samo postizanje rezultata, već i transparentno suočavanje sa izazovima i odgovorno postupanje“, zaključio je Stanišić.
Poseban fokus konferencije bio je na ključnim izazovima sa kojima se parlamentarne administracije suočavaju u planiranju, pripremi i razmatranju nacrta zakona, kao i na pitanjima saradnje i koordinacije između parlamenta i vlade. Cilj konferencije bio je podsticanje dijaloga i razmjene znanja među visokim zvaničnicima i predstavnicima Zapadnog Balkana i Istočnog susjedstva, uključujući Armeniju, Moldaviju i Ukrajinu, kao i sa ključnim ekspertima i zainteresovanim stranama iz odabranih država članica EU, institucija i drugih partnerskih organizacija.
Konferenciji su prisustvovali visoki zvaničnici i eksperti zajedno sa predstavnicima Poslaničkog doma Parlamenta Češke , Evropske komisije, ReSPA-e, GIZ-a i SIGMA-e.
