Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodi da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
Crna Gora je u prvoj polovini ove godine ispunila svega 65 odsto planiranih obaveza iz procesa pristupanja EU, što je primjetan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je taj procenat bio 92 odsto. Iako iz Vlade tvrde da se reformski procesi nastavljaju predviđenom dinamikom, ovakav rezultat otvara dilemu da li su institucije izgubile zamah na evropskom putu. Pojedini analitičari već dugo upozoravaju da politika 44. Vlade može ozbiljno usporiti pregovore sa EU, dok neki predstavnici opozicije smatraju da se na ovom konkretnom primjeru demonstrira jasan pokazatelj nedostatka političke volje i odgovornosti vlasti.
Sličan stav u razgovoru za "Dan" iznosi i Mirko Stanić, funkcioner SDP-a i Evropskog saveza, navodeći da ispunjavanje svega jedne trećine agende kad je u pitanju naš evropski put jasnije od svega pokazuje koliko je ova vlada suštinski posvećena ulasku u EU.
– Vlast Milojka Spajića i Andrije Mandića u međuvremenu je sprovodila agendu mržnje, nacionalnih podjela i zavade među građanima. Suštinska nesposobnost vidi se na svakom polju, od katastrofalne sezone sa 400.000 manje noćenja od prošle (loše sezone), sezone požara koje smo dočekali poptuno nespremni, do sve većih cijena i pada životnog standarda – navodi Stanić.
Kako je dodao, zato i ne čudi što se Crna Gora danas nalazi na lošem putu po mišljenju ubjedljive većine ispitanika u svim anketama.
– Evropske integracije nijesu kad napadate predstavnike civilnog društva sa pozicija vlasti, što je jasno podvučeno ovih dana. Nijesu ni kad fizički napadate novinare i kad moraju da rade u atmosferi linča. Ne ide se u EU ni tako što se podižu spomenici ratnim zločincima, a vlast to podržava ili ne smije da pisne na raspirivanje mržnje, poput predstavnika PES-a – naveo je Stanić.
Zbog toga nam je, kako zaključuje, potrebna promjena kako bismo dobili suštinsku evropsku, građanima posvećenu vlast, koja će iskoristiti povoljan geopolitički momenat za proširenje i ulazak u EU.
– Sada su jasne sve kritike koje smo upućivali zbog nedostatka suštinske volje za evropske integracije, dok se istovremno sprovodi provincijalizacija Crne Gore i urušavanje svega što je dobro u našoj zemlji – navodi Stanić.
S druge strane, Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je za Antenu M da kada govorimo o učinku Vlade u procesu evropskih integracija u prvih šest mjeseci ove godine, važno je istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje Reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti.
– Upravo te obaveze imaju presudan značaj za ukupan rezultat, jer nas vode zatvaranju pregovaračkih poglavlja dogovorenih sa Evropskom komisijom za ovu godinu. Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti već je započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate - istakla je ministarka evropskih poslova.
Kako je dodala, kada se sagleda šira slika, fokus je jasno bio usmjeren na prioritetne obaveze koje su ključne za zatvaranje poglavlja i sprovođenje Reformske agende u prvoj polovini 2025.
– Sve ostale aktivnosti realizuju se u skladu sa dinamikom predviđenom do 2026. godine. Drugim riječima, nismo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji – kazala je Gorčević.
Tempo varira iz godine u godinu
U posljednjem izvještajnom periodu bilježi se manji procenat ispunjenih obaveza iz evropske agende u odnosu na prošlu godinu. Dok su rezultati u pojedinim pregovaračkim poglavljima bilježila određeni napredak, ukupna dinamika usklađivanja sa evropskim standardima bila je sporija. Takav rezultat pokazuje da tempo reformi varira iz godine u godinu i da postoje oblasti u kojima je potrebna veća posvećenost kako bi se održala stabilnost procesa i kako bi se usklađivanje sa evropskim pravilima odvijalo planiranom brzinom.
