Početkom predstojeće sedmice saznaćemo koliko će poglavlja ove godine biti zatvoreno u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Biće ih tri ili pet.
Nakon blokade Francuske, izvjesnije je da će biti tri. No, nadajmo se kako bi u ponedjeljak ili utorak mogla doći informacija da su naposljetku zatvorena još dva.
U prvom dijelu godine vjerovali kako možemo zatvoriti i 10 poglavlja
U martu je glavni pregovarač Predrag Zenović smatrao kako Crna Gora do kraja godine može zatvoriti devet poglavlja, ograđujući se kako će to zavisiti od dinamike rada Skupštine.
Nedugo zatim, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević govorila je o sedam poglavlja.
No, u drugoj polovini godine, prilikom posjete šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen postalo je jasno kako je 'target' – pet poglavlja. Što je, opet, davalo razloga za optimizam.
Najpozitivniju poruku čuli smo upravo ove sedmice od njemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je istakao kako smatra da bi trebalo početi sa izradom ugovora o pristupanju Crne Gore u EU. I odmah nakon toga – uslijedila je neočekivana vijest.
Blokada Pariza bez najave i obrazloženja
Francuska se juče opredijelila za blokadu zatvaranja dva pregovaračka poglavlja. Obrazloženja takve odluke za sada nema. Tako i naši zvaničnici očito mogu samo nagađati o čemu je riječ.
Pritom, riječ je o poglavljima koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, odnosno na ribarstvo. Koja prvobitno uopšte i nijesu bila upitna za Francusku.
40Jučerašnji je dan bio sa te strane prilično dinamičan – šta se sprema, prvo je nagovijestio Ivan Vuković (DPS) na sjednici Odbora za evropske integracije. Dok je Vuković tvrdio kako bi jedna jača članica EU mogla da se suprotstavi zatvaranju pojedinih poglavlja, ministarka Gorčević naglasila je da je naša država ispunila obaveze u svih pet.
Nedugo zatim, postalo je jasno i koja je članica u pitanju.
“Fenomenalan sastanak” i poziv Makronu da proslavimo 20 godina nezavisnosti
Uz to, crnogorski lideri koji su se ove godine srijetali sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom slali bi u tim prilikama poruke koje su odisale optimizmom.
“Fenomenalan sastanak”, “snažna podrška putu Crne Gore ka EU”, “Francuska je istinski saveznik Crne Gore u evropskim integracijama”. Tako su glasile od izjava premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića po susretima sa Makronom.
“Premijer Spajić je pozvao predsjednika Makrona da dođe u Crnu Goru na obilježavanje 20 godina obnove nezavisnosti”, stajalo je u saopštenju Vlade iz februara ove godine.
Skepsa ili…?
Da li su posrijedi politički razlozi, a među njima može biti i skepsa zvaničnog Pariza u odnosu na dalje proširenje EU – naročito kada je u pitanju naša regija, ili je Crna Gora u te dvije sfere zaista neusaglašena sa legislativom Unije, nije poznato.
Uz to, nije ‘tajna’ da proširenje EU nije ideja koja u Francuskoj nailazi na oduševljenje.
Ipak, sa druge strane, možda su u Parizu i zaista utvrdili neusklađenost u odnosu sa propisima EU – jer, ni ta se opcija ne može isključiti do zvaničnog obrazloženja. Ukoliko ga uopšte i bude.
Kako god, sada djeluje kako će Podgorica ovu godinu okončati sa tri zatvorena poglavlja. No, nada kako bi ih moglo biti pet, doduše tanka, i dalje postoji.
Od predstavnika vlasti za sada se jedino oglasio onaj čijem resoru i 'pripadaju' pomenute oblasti – ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
„Za ovo su glasali i Italija, Španija, Njemačka, Austrija, Holanidija, Danska... Zbog čega jedino od 27. država članica EU, ova poglavlja nijesu dobila jedino podršku Francuske, to je pitanje na koje mi nemamo odgovor", kazao je on za Antenu M.
“Prvo skočite, pa recite hop”
Oglasila se i bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović, koja je, sudeći po izjavi, sklonija da vjeruje kako je posrijedi politička odluka.
“Francuska je odavno poznata kao kočničar procesa proširenja, nadam se da neće tu titulu zamijeniti titulom grobara tog procesa”, istakla je ona.
Pritom, poručila je i kako vjeruje da “sada likuje predsjednik susjedne države”.
Podsjetila je kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dan ranije poručio crnogorskom premijeru Milojku Spajiću – “prvo skočite, pa recite hop”.
Podsjetimo, slična situacija dogodila se i prošle godine. Tada je Hrvatska ‘blokirala’ poglavlje koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
No, za razliku od Francuske, tada je znatno ranije bilo izvjesno da će se zvanični Zagreb odlučiti na taj potez. Jer, sredinom 2024, izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu naišlo je na burne reakcije hrvatskih vlasti, koje su prethodno upozoravale Podgoricu kako bi taj potez mogao biti “guranje prsta u oko”.
