Razlog tome je bila jučerašnja najava premijera Milojka Spajića, koji je kazao kako će Crna Gora na sjednici Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija glasati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Iz DNP-a su negodovali tim povodom i na samom premijerskom satu, potom su se oglasili i saopštenjem, a njihova je reakcija malo koga iznenadila - pri čemu se može reći kako ta stranka ostaje i dosljedna svojim ciljevima i porukama.
No, juče su prvi put poručili kako je njihova podrška Vladi dovedena u pitanje.
"Obavještavamo premijera Spajića da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi", istakli su.
8I šta bi se sa Vladom dogodilo ukoliko joj DNP zaista uskrati podršku?
Gotovo ništa.
Jer, iza Spajićeve Vlade u parlamentu stoji podrška većine u kojoj je 46 poslanika, od kojih je njih četvoro iz DNP. Preostalih devet poslanika koalicije "Za budućnost Crne Gore" dolaze iz redova Nove srpske demokratije.
Otud, sve i da DNP sjutra uskrati podršku, Vlada će i dalje imati podršku 42 poslanika.
Problem po Vladu mogao bi uslijediti ukoliko još neko od onih, koji se protive glasanju za Rezoluciju, uskrati podršku - a to su Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija. Ipak, prema svemu što je do sada javno isticano iz tih partija, teško je očekivati kako bi se to moglo dogoditi.
No, sa druge strane, ne treba zanemariti kako bi, u situaciji da DNP zaista 'odstupi', moglo doći do komplikacija na lokalnom nivou, gdje ta partija egzistira u vlasti u više opština, uključujući i Podgoricu.
Pritom, ne treba zanemariti ni to da je upravo DNP bila struktura koja je, i iz pozicije vlasti u obje lokalne uprave, 'najsrčanije' zagovarala zabranu gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, što je već bila ozbiljna tačka razdora između Opštine Zeta i Glavnog grada Podgorica.
