Prije nego što je izabran u novembru, Bajden je obećao da će njegova „teorija promjene“ u reformi ekonomije biti „iskorjenjivanje siromaštva“. Obećao je da će zagovarati minimalnu zaradu od 15 dolara po satu, pristupačnu zdravstvenu zaštitu za sve i akciju na federalnom nivou za suzbijanje sistemskog rasizma. Zbog ekonomske krize, pandemije i bunta za rasnu pravdu, Amerikanci s niskim primanjima – crnci, bijelci, tamnoputi, azijati i domoroci – glasali su da prevladaju reakcionarnu bazu koju je predsjednik Tramp podmetnuo lažima i strahom.
Dok su se demokrate prepirale oko gubitaka u kongresnim okruzima u kojima je zabilježen nagli porast podrške gospodinu Trampu, neki su sugerisali da je mandat Bajdenove administracije kompromis s republikanskim zahtjevima. No, pobjeda gospodina Bajdena i gospođe Haris zavisila je od odaziva raznolike koalicije koja želi ekonomsku i rasnu pravdu i koja zaslužuje smjela politička rješenja.
Na ovim izborima glasalo je najmanje šest miliona ljudi sa niskim primanjima više nego na izborima 2016. godine. Prema ranim anketama, oni sa prihodima domaćinstava manjim od 50.000 američkih dolara glasali su za Bajdena s razlikom od 11,5 poena, što je više od 30 odsto. Ovaj talas siromašnih i glasača sa niskim primanjima svih rasa pridružio se crncima, tamnoputim i domorodačkim glasačima, kao i bijelcima glasačima protiv Trampa u predgrađima kako bi se sastali i nadmašili nivo podrške koju je on imao.
Birači su takođe podržali najmanje 14 glasačkih inicijativa širom zemlje kojima se povećavaju porezi za bogate, štite radnici, rješavaju stambena pitanja i beskućništvo, premošćuje digitalna podjela, finansira prevoz, suočava se s kriminalizacijom siromaštva i ograničavaju doprinosi u kampanji. Birači širom zemlje zahtijevali su zdravstvenu zaštitu, dnevnice, dekriminalizaciju svojih zajednica i sistem koji oporezuje one koji mogu najviše sebi da priušte. Šezdeset i tri odsto Amerikanaca sada kaže da je vlada odgovorna za pružanje zdravstvene zaštite svima. Otprilike dvije trećine glasača Bajdena u Mičigenu, Pensilvaniji i Nevadi kažu da je sistemski rasizam značajan problem, a isti udio Amerikanaca anketiranih prošle godine favorizovao je minimalnu zaradu od 15 dolara po satu.
Dio podrške Bajdenu i Haris objašnjava se dubokom patnjom i očajničkom potrebom koja postoji u zemlji sa 140 miliona siromašnih i građana sa veoma niskim primanjima. Od maja, najmanje osam miliona ljudi kliznulo je ispod granice siromaštva, desetine miliona Amerikanaca moglo bi da se bi se suoče s deložacijom u narednim mjesecima, a porodice s najnižim primanjima nesrazmjerno su izgubile posao. Nije ni čudo što su mnogi koristili svoje glasove kako bi osporili decenije neoliberalnih politika kap po kap koja za toliko dugo u većini slučajeva nije funkcionisala.
Dio podrške Bajdenu i Haris objašnjava se dubokom patnjom i očajničkom potrebom koja postoji u zemlji sa 140 miliona siromašnih i građana sa veoma niskim primanjima. Od maja, najmanje osam miliona ljudi kliznulo je ispod granice siromaštva, desetine miliona Amerikanaca moglo bi da se bi se suoče s deložacijom u narednim mjesecima, a porodice s najnižim primanjima nesrazmjerno su izgubile posao.
Da bi ispunili mandat koji im je biračko tijelo 2020. dalo, Bajden i Haris moraju da odbiju politiku štednje i da sprovedu u djelo svoju posvećenost politikama koje se bave ljudskim potrebama i njeguju ljudske kapacitete. Iako će drugi krug u Džordžiji odlučiti imaju li demokrate većinu u Senatu, nova administracija sada može da zauzme odvažan stav i da se posveti politikama koje će se odnositi Amerikance bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Moramo hitno pružiti pomoć crncima, domorocima, onima koji nedovoljno zarađuju i siromašnim zajednicama koje su najviše patile od Covid-19, uz univerzalnu akciju za rješavanje temeljnih uzroka nejednakosti garantovanjem svakom Amerikancu pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, minimalno 15 dolara po satu, pravo na osnivanje i pridruživanje sindikatu i dostupnost pristupačnog stanovanja.
Da bi se pozabavila političkom opstrukcijom koja je onemogućila toliko drugih promjena politike, Bajdenova administracija mora da se zalaže za proširenje glasačkih prava tako da obuhvati univerzalno prijevremeno glasanje, internet registraciju i registraciju istog dana, ponovnu odbranu prava građana pogođenih masovnim zatvaranjem, državnost Vašingtona DC i potpunu obnovu zaštite Zakona o biračkim pravima. Stvarne promjene mogu da se dogode samo ako se održi nivo učešća birača kojem smo svjedočili ove godine.
Ova administracija mora da modernizuje način na koji vlada mjeri siromaštvo tako da uzima u obzir povećanje troškova obrazovanja, stanovanja i prevoza. Trebalo bi početi federalni program zapošljavanja, oprostiti studentske zajmove, poštovati zahtjeve suvereniteta autohtonih plemena, osigurati kvalitetno javno obrazovanje za sve i donijeti značajnu imigracionu reformu.
Ekonomiju koju nasljeđuju Bajden i Haris oslabiće pandemija koronavirusa, što će navesti mnoge i s desne i s lijeve strane na oprez da nijesmo u mogućnosti da priuštimo previše ambicioznosti. No, istina je da ne možemo priuštiti ni da to ne učinimo. Od smanjenja poreza Trampove administracije za najbogatije Amerikance do vladinih izdataka za pomoć američkim korporacijama ove godine, vidjeli smo šta ogromna savezna investicija može da učini da podigne tržište akcija. Prošlo je vrijeme tokom kojeg smo vijdeli šta isti nivo ulaganja može da učini da podigne američki narod.
Oboje smo propovjednici, a naša vjera nam govori da je dobrobit duše bilo koje nacije vezana za dobrobit njenih najranjivijih ljudi.
„Ako ste velikodušni prema gladnima i počnete da se predajete padovima i propadanju“, kaže prorok Izaija, „bićete poznati kao oni koji mogu sve da poprave, vrate stare ruševine, ponovo izgrade i obnove, stvore zajednicu u kojoj će se ponovo moći živjeti“. To je država za koju su ove godine glasali milioni siromašnih i slabo plaćenih. To je Amerika za koju se molimo da će gospodin Bajden i gospođa Haris imati hrabrosti da nas vode prema njoj.
Dr Vilijam J. Barber II i dr Liz Tioharis
Autori su kopredsjedavajući organizacije Poor People's Campaign
