Crna Gora bi mogla postati članica evropskog tržišta rominga krajem ove ili početkom naredne godine, zavisno od dinamike kojom bude ispunjavala neophodne preduslove za uključivanje, saopštio je predstavnik Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Milan Srzentić.
On je, u intervjuu agenciji Mina-business, kazao da će priključivanje evropskom režimu podrazumijevati niže cijene rominga, ali i eliminisati ustaljenu praksu većine građana da prilikom prelaska granice isključuju prenosa podataka, kako bi izbjegli neočekivane troškove.
Srzentić je rekao da proces uključivanja zavisi od dinamike kojom Crna Gora bude produkovala ono što od nje bude traženo, ali da predstavnici EKIP-a, Ministarstva ekonomskog razvoja, kao resornog, i ostalih nadležnih institucija mogu garantovati da će uraditi sve da se to desi i prije početka naredne godine.
On smatra da će obaveze po pitanju usklađivanja postojećih i donošenja novih zakona, te dobijanja pozitivnih mišljenja, biti završene u narednih par mjeseci, odnosno do polovine godine, nakon čega slijedi period koji se mora ostaviti operatorima za implementaciju.
„Ne radi se samo o našim operatorima, već i o evropskim, koji moraju da usklade sisteme, kako bi njihovi korisnici mogli da koriste usluge u Crnoj Gori kao u Evropi. Taj period je u slučaju Ukrajine i Moldavije, trajao pet mjeseci“, objasnio je Srzentić.
Završetak procesa, između ostalog, zavisi i od vremena u kojem će Evropska komisija (EK) dati svoje mišljenje, ali se u EKIP-u oslanjaju na najave njenih najviših zvaničnika.
„Računamo na njihovu poslovičnu ažurnost, posebno imajući u vidu izjavu predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, koja je u oktobru najavila pristupanje Crne Gore u toku ove godine“, saopštio je Srzentić.
On je dodao da će uključivanje u evropski režim rominga sa troškovne strane dovesti do potpune relaksacije, ali i obezbijediti lakšu komunikaciju za sve koji budu privatno ili poslovno putovali u EU. To znači da će se sve usluge, od poziva, preko tekstualnih poruka do prenosa podataka, koristiti na identičan način kao kod kuće.
„Minut poziva iz EU prema Crnoj Gori ili nekoj drugoj destinaciji, trenutno košta između 1,3 i 2,2 eura. Nakon pristupanja tržištu, s porodicom i prijateljima ćete razgovarati trošeći minute koje imate u paketu u nacionalnom saobraćaju. Ukoliko ih nemate, maksimalna cijena koja se može primijeniti iznosiće kao kad u Crnoj Gori zovete iz jedne u drugu mrežu, znači najviše 20 centi, što je desetak puta niže od postojećih cijena“, precizirao je Srzentić.
On je kazao da će dolazni pozivi, koji se trenutno naplaćuju između 60 i 90 centi, postati potpuno besplatni na teritoriji EU.
Srzentić je podsjetio da su cijene prenosa podataka u poslednje vrijeme snižene, zahvaljujući deklaraciji iz 2022. godine, koja obavezuje evropske i domaće operatore na postepeno pojeftinjenje usluga, uz uslov kupovine određenih paketa unaprijed. Za te pakete se, kako je objasnio, plaća fiksna cijena, bez obzira na potrošnju.
„Tu, kao i u slučaju poziva, trošite megabajte, odnosno gigabajte koje imate u okviru nacionalnog paketa. Kada ih eventualno iskoristite, maksimalna cijena gigabajta od 1. januara naredne godine ne može biti veća od jednog EUR“, naveo je Srzentić.
On je saopštio da u predlogu EK o otvaranju pregovora sa državama Zapadnog Balkana o njihovom uključivanju u evropski režim rominga, ne postoji oročen datum, s obzirom na to da svaka zemlja ima svoj tempo ispunjavanja obaveza.
„U pitanju je bilateralni proces u kojem svi rokovi i dinamika zavise od obje strane“, rekao je Srzentić.
On je podsjetio da je EK nedavno uputila predlog Savjetu EU da dozvoli otvaranje pregovora sa državama Zapadnog Balkana, čime je zapravo zatražila mandat za vođenje pojedinačnih pregovora sa svakom od zemalja.
„Već nekoliko godina se govori o ovome, ali je prvi formalni korak u tom pravcu preduzet krajem jula, kada je EK obavijestila vlade Zapadnog Balkana o namjeri EU da za njih otvori vrata svog roming tržišta“, precizirao je Srzentić.
Nakon toga je, tokom jeseni, održano nekoliko sastanaka sa predstavnicima EK, na kojima je državama Zapadnog Balkana prezentovan set regulatornih propisa koje pojedinačno moraju da prenesu u svoje zakonodavstvo, kako bi ispunile uslove za pristupanje u evropskom tržištu.
Srzentić je naveo da je EKIP početkom novembra formirao radnu grupu koja je počela takozvanu GEP analizu, kojom se utvrđivalo šta je od neophodnih zakonskih normi u vezi rominga Crna Gora već implementirala u svoje zakonodavstvo, a šta je neophodno da se uradi i koji je način za to najefikasniji.
„Mogu da kažem da smo u rekordnom roku, već polovinom decembra, napravili prve nacrte svih dokumentata. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, koje treba uskladiti sa krovnim aktom EU, odnosno direktivom o elektronskom komunikacionom kodu, kao i četiri uredbe“, naveo je Srzentić.
On je objasnio da te četiri uredbe definišu neke specifične aspekte rominga.
„Na osnovu te analize, polovinom decembra smo uradili prve nacrte izmjena i dopuna Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i pravilnike o uslugama regulisanog rominga i o fer korišćenju usluga u oblasti regulisanog rominga, te nacrt odluke o utvrđivanju maksimalnih cijena terminacije govornih poziva na teritoriji Unije“, rekao je Srzentić.
On je dodao da je na jednom od tih sastanaka EK predložila da se vrijeme racionalno troši i da se ne čeka formalni početak pregovora, već da svaka država pojedinačno dostavi nacrte, kako bi dobile dalje inpute za unapređenje dokumentacije.
Srzentić je saopštio da je Crna Gora to prva uradila, te da su posredstvom Ministarstva ekonomskog razvoja nacrti upućeni EK na razmatranje.
„Čekamo da dobijemo prvi odgovor, nakon kojeg bi obavili eventualne izmjene na koje nam ukažu i zatim te akte dali na javnu raspravu, a potom i na usvajanje. Zakon, na predlog Vlade, usvaja Skupština, a ostale podzakonske akte, odnosno pravilnike - EKIP“, objasnio je Srzentić.
Nakon što Crna Gora dobije finalno mišljenje EK i uskladi pravne akte, stiču se uslovi da Savjet EU bude obaviješten da su pregovori završeni, a uslovi za pristupanje evropskom tržištu ispunjeni. Nakon toga slijedi potpisivanje bilateralnog sporazuma između EU i Crne Gore.
"Dobro je što taj akt ne moraju da odobravaju sve članice EU posebno, već će to u njenoj ime uraditi Savjet ili EK. U sporazumu, koji slijedi na kraju pregovora, biće definisan i datum početka primjene“, objasnio je Srzentić.
On je kazao da je svima bilo od neprocijenjive koristi to što su 2021. godine prošli kroz sličan proces, kada je u pitanju regionalni sporazum o romingu.
„Radi se o, manje-više, istoj materiji koja se sada primjenjuje na teritoriji EU. Sada u odnosu na ono što smo imali u regionalnom sporazumu, moramo izmijeniti stavke koje se tiču usklađivanja sa novim aktima Unije“, rekao je Srzentić.
EK će, u tom procesu, imati mandat da ocjenjuje usklađenost akata, ali i kapacitet institucija da realizuju sporazum, te će zadržati pravo na suspenziju u slučaju da procijeni da neka država ne ispunjava uslove po pitanju kvaliteta ili strogih pravila.
„Dakle, oni će ocijeniti naše kapacitete i spremnost da sprovedemo sporazum. Na osnovu iskustva koje smo stekli u regionalnom sporazumu, potpuno sam ubijeđen da imamo potrebne kapacitete i da ćemo obaveze završiti na vrijeme i sa potrebnim kvalitetom“, poručio je Srzentić.
On je saopštio da su i mobilni operatori prošli proces prilagođavanja kada je u pitanju regionalni sporazum o romingu.
„Početkom decembra smo organizovali sastanak sa operatorima i saglasni smo da treba da slijedimo primjer saradnje kao kod regionalnog sporazuma. Potpuno smo svjesni da će veliki posao biti na njima i da oni moraju da usklade tehničke, korisničke i biling sisteme, te da revidiraju ugovore sa preko 90 evropskih operatora u komercijalno-pravnom smislu, kako bi spremni dočekali priključivanje“, rekao je Srzentić.
On je dodao da će mobilni operatori dobiti priliku da daju primjedbe tokom javne rasprave koja će biti organizovana.
„Nadamo se da ćemo dobiti sugestije koje će unaprijediti akte i da ćemo nakon potpisivanja sporazuma, u periodu implementacije, obezbijediti detaljne smjernice za operatore, koje će im biti od pomoći“, naveo je Srzentić.
Priključivanje Crne Gore evropskom režimu rominga, osim sniženja troškova, omogućiće i neke druge dimenzije, koje su veoma bitne.
„Ovo je među prvim, a možda i prvo tržište EU kojem će Crna Gore ili bilo koja država Zapadnog Balkana pristupiti potpuno ravnopravno. Dakle, sve što se bude primjenjivano kod prvih članica EU, važiće i za Crnu Goru. To je veliki test za naše institucije, da pokažemo da možemo da budemo dio evropske priče potpuno ravnopravno sa ostalima“, dodao je Srzentić.
On je podsjetio na dosadašnju praksu isključivanja prenosa podataka na uređaju po dolasku na granicu, mijenjanje kartice stranom ili prebacivanja na bespatne WiFi konekcije.
„Cilj sporazuma je da te indukovane prakse eliminišemo, jer naši građani više zaista neće imati potrebe za tim, pošto će koristiti roming kao kod kuće“, poručio je Srzentić.
