Šamar srpskoj politici, posebno diplomatiji, došao je od strane na koju je Beograd bacio sve karte. Mišljenjem da nije prekršeno međunarodno pravo prilikom proglašenja nezavisnosti Kosova Međunarodni sud u Hagu slomio je diplomatsku strategiju Beograda.
Iako je Srbija insistirala na ovom mišljenju i kreirala pitanje o kojem se sud u Hagu izjašnjavao, poraz u Hagu, sudeći po jučerašnjim izjavama, nije osvijestio vodeće srpske političare. Oni i dalje najavljuju da ništa neće mijenjati kada je u pitanju politika prema Kosovu i da će se sve završiti tek u UN.
„Nikada nećemo priznati nezavisno Kosovo“, ponavljao je „mantru“ svoje politike ministar inostranih poslova Srbije, Vuk Jeremić, iako je bilo jasno da je dugopripremana međunarodna kampanja Beograda doživjela fijasko.
Beograd pred izazovom: Bez obzira na to što su predstavnici vlasti rekli da je Srbija spremna na sve pregovore, iluzorno je očekivati da će UN poslije mišljenja ovog suda dati šansu za statusne pregovore između Beograda i Prištine. Prosto: Međunarodni sud pravde je najviši sud UN, posljednja instanca i Beograd nema više kome da se žali.
I dok pojedini analitičari i opozicioni lideri u Beogradu pozivaju na otrježnjenje, realnost i potpuni zaokret u politici prema Kosovu, predstavnici vlasti uporno – u stilu „niko nas ne može smesti s pravog puta“ - najavljuju novu rezoluciju o Kosovu koju će predati Generalnoj skupštini UN. No, osim te generalne najave- nema jasno saopštenog plana šta će Beograd da radi dalje. "Najneproduktivnije bi bilo ići u samoizolaciju, treba raditi otvoreno sa Briselom i zemljama EU i SAD, sa njima moramo igrati kao partneri", rekao je Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog fonda za demokratiju. Ocjenjujući da je situacija na Balkanu stabilizovana i da je ojačao mir u regionalinim odnosima, Vejvoda je naveo da "Srbija sada treba da ide na otvaranje razgovora koji su realnost na terenu".
Ima li snage za novi put: Za opozicionog političara Čedomira Jovanovića potezi srpske spoljne politike treba da budu instrument za realizaciju glavnog političkog cilja – brzog ulaska u punopravno članstvo Evropske unije, pri čemu se mora voditi računa o interesima Srba na Kosovu, njihovom sigurnom životu, bezbjednosti i imovinskim pravima. Na priču o „našem Kosovu“, smatra Jovanović, treba zaboraviti.
Međutim, partnerstvo sa Evropskom Unijom u slučaju Kosova, za Beograd je od danas teško ostvariva misija, jer je Srbija odbila svojevremeno ponudu EU da zajedno napišu rezoluciju o stavu Međunarodnog suda pravde sa kojom će izaći pred UN.
Ipak, prof dr Predrag Simić sa Fakulteta političkih nauka kaže da će već 26. jula, posle sastanka Savjeta ministara EU biti jasnija pozicija EU. On ocjenjuje da je "Beogradu izbijen jedan od najvažnijih argumenata koji je držao u rukama" i da se može očekivati snažan pritisak jednog dijela međunarodne zajednice na Beograd.
- Sada će biti zanimljivo kako će reagovati države koje nisu priznale nezavisnost Kosova, posebno pet članica EU, rekao je Simić.
Ubiranje gorkih plodova: Jasno je da će mišljenje MSP-a ubrzati priznavanje Kosova od onih država koje to nisu učinile. Može se očekivati da pokleknu i najtvrdokornije,
poput Grčke. Evropska Unija će sada sa više argumenata moći da pritisne Grčku da prizna Kosovo, imajući u vidu veliku ekonomsku pomoć EU svojoj članici, sa kojom Srbija ima ponajbolje odnose među članicama Unije. Sve to je posljedica tvrdokornog stava Beograda prema Kosovu, ignorisanja kosovske realnosti, ali i ignorisanje višemjesečnih poruka mnogih zapadnih diplomata u Srbiji da je potrebno započeti suštinske pregovore sa Prištinom koji se tiču životnih stvari.
Sa druge strane, iako vlasti u Beogradu najavljuju da će novom diplomatskom akcijom u 55 zemalja - u koje za vikend šalje specijalne izaslanike - nastojati da spriječe nova priznanja Kosova, očekivati je da se ipak više posvete - očuvanju vladajuće koalicije na okupu. Nakon međunarodnog poraza, Tadić će morati da vodi računa kako da očuva svoju krhku koaliciju.
Tako je najavljeno da će sve institucije Srbije raspravljati o ovom mišljenju Suda, a u državnu akciju se uključio i srpski patrijarh Irinej molebanom za povoljno rješenje kosovskog pitanja koji je juče služen u svim pravoslavnim crkvama u Srbiji.
U javnosti je već počela da se predstavlja slika da će se sve završiti pred Generalnom skupštinom UN, što je potkrijepio i predsjednik Srbije Boris Tadić izjavom: "Sud se nije izjašnjavao o pravu na otcepljenje, već je odlučio da raspravlja isključivo o tehničkom sadržaju Deklaracije o nezavisnosti… Sud je izbjegao da se izjasni o suštinskom pitanju i prepustio da se o tome i svim političkim implikacijama raspravlja u najvišem organu - u Ujedinjenim nacijama..."
Sudeći, međutim, po reakcijama iz svijeta, Beograd će morati ozbiljno da redefiniše svoje dosadašnje pozicije oko Kosova, ukoliko želi da očuva evropsku perspektivu. Kako se ne bi obistinila prognoza pojedinih političara od prije nekoliko godina da će ovakvom politikom, umjesto obećane politike „I EU i Kosovo“ izgubiti i Kosovo i put u Evropsku uniju.
Violeta Cvejić
