Radovanović je agenciji Beta kazao da su najveća žarišta korona virusa vozila gradskog prevoza i ugostiteljski objekti, prije svega splavovi i noćni klubovi.
„Boravak u ugostiteljskim objektima najmanje dvostruko više povećava rizik da se zarazite. Davno je trebalo zabraniti rad noćnih klubova i splavova, i ograničiti rad restorana i kafića do osam uveče“, rekao je epidemiolog.
Naveo je da su vlasnici mnogih splavova i noćnih klubova kriminalci, navijači i političari, i da je njima to dodatni posao.
„I mnogima iz obezbjedjenja na tim objektima je to sporedni posao, jer oni primaju plate u policiji i BIA. Dakle, država treba da zbrine samo konobare i kuvare, i da zabrani rad tim žarištima epidemije“, kazao je Radovanović.
Dodao je da „treba naći mjeru između zaštite ekonomije i zaštite zdravlja, jer ako oboli polovina proizvodnih radnika u nekoj fabrici ekonomija će sigurno devalvirati“.
Realnije prikazuju brojke
Na pitanje kako komentariše veliki broj novootkrivenih slučajeva zaraze, Radovanović kaže da je vlast ovog puta „iskrenija“, pa realnije prikazuje brojeve.
„Ali, očigledno da iz prethodna dva talasa nijesmo ništa naučili, jer nijesmo na vrijeme preduzeli mjere uoči ovog trećeg talasa epidemije. Držali smo otvorene granice dok je buktalo u susjedstvu, i nijesmo testirali dovoljan broj ljudi sa simptomima kovida-19“, ocijenio je profesor.
Na pitanje Bete kakva su predviđanja za period do kraja godine, Radovanović je kazao da sve zavisi od preduzetih mjera.
„Moraju se zabraniti bilo kakva okupljanja više od pet osoba, sportske manifestacije, pa čak i kulturne. Teretane i kladionice takodje treba zabraniti. Škole za sada ne treba zatvarati jer se djeca manje zaražavaju i nijesu opasna kao prenosioci zaraze“, rekao je epidemiolog.
Radovanović kaže da tamo gdje su jaka žarišta treba ograničiti i putovanja, kao što je to uradjeno u Italiji i Sloveniji.
Ako se preduzmu neophodne mjere, ocijenio je profesor, može se očekivati da se bez obzira na veliko kašnjenje krivulja broja novooboljelih za dvije nedjelje zaravni.
Naveo je da je u protivepidemijskoj borbi, pored otkrivanja pozitivnih slučajeva, osnovna stvar traganje za njihovim kontaktima.
„Nažalost, toga u Srbiji nije bilo u dovoljnoj mjeri, i zato je sada epidemija eskalirala“, rekao je Radovanović.
On je ocijenio da se ovaj talas epidemije neće završiti prije decembra.
Medicinski radnici iscrpljeni
Na pitanje da li će zdravstveni sistem uspjeti da se održi obzirom na sve veći broj inficiranih, Radovanović kaže da su medicinski radnici iscrpljeni i nezadovoljni.
„Lekari iz grupe Ujedinjeni protiv kovida danas su upozorili ministra zdravlja Zlatibora Lončara da među njima vlada veliko nezadovoljstvo odnosom države prema situaciji u zdravstvu. Problem je što i ljudi koji obole od nekih drugih bolesti, neće imati gdje da se liječe. Njima će biti direktno skraćen život“, rekao je Radovanović.
Na pitanje Bete zašto vlast sada, kada se broj zaraženih slučajeva mjeri hiljadama, ne reaguje kao što je to bilo u martu i aprilu kada je bio zvanično znatno manji broj inficiranih, epidemiolog kaže da su tada Krizni štab i vlast saopštavali netačne podatke.
„Jasno je da su tada u Štabu i u vlasti imali brojeve koji su mnogo veći od zvanično saopštavanih, tako da je situacija bila mnogo crnja nego što je prikazivana. I onda se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaista uplašio i primjenio veoma radikalne mjere“, kazao je Radovanović.
Krizni štab izgubio kredibilitet
Na pitanje zašto se sada ne primjenjuju radikalne mjere, Radovanović kaže da su Krizni štab i vlast izgubili kredibilitet kod naroda.
„Oni znaju da im narod više ne vjeruje, i zato oklijevaju da preduzmu nužne mjere jer bi izazvale uznemirenje javnosti, kao što je to bilo prije dva mjeseca kada je Vučić ponovo najavio uvođenje policijskog časa“, ocijenio je epidemiolog.
Da je član Kriznog štaba, koje bi odluke danas donio da se spriječi širenje epidemije, Radovanović kaže da ne bi dozvolio da Srbija dodje u ovakvu situaciju jer bi još u septembru kontrolisao granice i organizovao testiranje velikog broja ljudi.
Po njegovim riječima, kad je sistem loš, jedva funkcioniše i u normalnim okolnostima, a kada dodje do vanredne situacije, onda „puca“.
Problem je što na čelnim pozicijama u zdravstvu nema dovoljno sposobnih ljudi, mnogi su postavljeni po partijskim linijama, bez znanja i autoriteta u kolektivima i u struci. Prioritet takvim poslušnim direktorima i načelnicima, prije svega u zavodima za javno zdravlje, je da „sačuvaju svoje v.d. pozicije, a ne zdravlje stanovništva“, ocijenio je profesor.
Kazao je da je ovo četvrti stepen prenošenja virusa u zajednici i sada su manje djelotvorna testiranja na otkrivanju zaraze jer ih je mnogo.
„U Srbiji ima svega 100 epidemiologa. Ali, država bi morala da angažuje nezaposlene medicinske radnike da traže kontakte i da provjeravaju njihovo zdravstveno stanje. Sve je stvar organizacije“, zaključio je prof Radovanović.
