Rukovodilac marketinga u zemunskom Intitutu za kukuruz „Zemun polje“ Života Jovanović rekao je da će, zavisno od područja, prinos biti od 30 do 50 odsto manji nego što se očekivalo, ali da nema opasnosti od bolesti aflatoksin koja se javlja usljed prevelikih kiša i vlage.
„Ova godina će biti jedna od slabijih godina zbog ektremno visokih temperatura zbog čega se kukuruz loše oprašio, malo vlage i loše raspoređenih padavina“, rekao je Jovanović.
Dodao je da je najgora situacija u Banatu, istočnoj Srbiji i dijelu Šumadije, a da je rod prosječan ili dobar u zapadnoj Bačkoj, Sremu i požeškoj kotlini, ali da to nije velika teritorija.
On je rekao da je stanje semenskog kukuruza na 1.300 hektara tog Instituta dobro jer se 85 odsto navodnjava i da će ga biti dovoljno za domaće tržište i za izvoz.
Saković: Prosječan prinos biti 5,9 tona po hektaru
Direktorka Udruženja za unaprjeđenje prozvodnje žitarica i uljarica „Žita Srbije“ Sunčica Saković rekla je da će, prema procjeni od prije nekoliko dana, prosječan prinos biti 5,9 tona po hektaru, a ukupan rod oko šest miliona tona, ali da će se prognoza sigurno korigovati.
Ona je rekla da je rod prošle godine bio 8,1 tonu po hektaru a ukupan rod oko šest miliona tona.
Saković je rekla da nekoliko posljednjih godina vlada suša koja je posebno 2012. godine bila velika, kada je prosječan prinos bio oko tri tone po hektaru, a ukupan 3,75 miliona tona.
„Iako je 2012. godina bila loša Srbija je tada uspjela da izveze 575.000 tona kukuruza“, rekla je ona.
Podsjetila je da je jedna od lošijih godina bila i 2015. kada je prosečan prinos bio 5,4 tone po hektaru, ukupan rod je bio 5,68 miliona tona, od čega je izvezeno 1,6 miliona tona.
Saković je rekla da је povećana domaća potrošnja kukuruza sa 4,4 miliona tona na 4,6 do 4,7 miliona tona i da će ove godine biti dovoljno za domaće tržište, ali da je ugrožen izvoz.
Kukuruzom je ove godine zasijano nesto više od milion hektara, a sojom oko 250.000 hektara.
Procjena prosječnog roda soje, koja je takodje osjetljiva na sušu, već je korogovana sa 2,2 tone po hektaru na dvije tone i prema riječima Saković moguće su i nove korekcije.
