Deset godina pošto je Međunarodnom sudu pravde upućena tužba Hrvatske kojom se Srbija tereti za genocid, u sud će stići kontratužba Srbije, kojom se i Hrvatska tereti za isti zločin. Čim budu završene tehničke pripreme, moguće i prije kraja 2009. godine, sudu će biti predata tužba u kojoj se navodi da su Srbi koji su početkom devedesetih godina živjeli u Hrvatskoj bili žrtve genocida.
Kako saznaje B92, tvrdnje da je hrvatska vlast odgovorna za genocid biće potkrijepljene pozivanjem na haške optužnice, kao i na procese koji su protiv optuženih za ratne zločine vođeni i u Hrvatskoj. U tužbi će se naći podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i, naravno, tokom operacija Bljesak i Oluja. Sudu će biti predočeni i podaci o žrtvama i to ne samo onim koje su stradale u sukobima do 1995. godine, nego i onima koji su stradali poslije ratnih okršaja ili u pokušajima da se vrate iz izbjeglištva.
Tužba protiv Hrvatske sadrži i istorijski presjek srpsko-hrvatskih odnosa, sa naglaskom na događaje iz Drugog svjetskog rata. U tom kontekstu biće pomenuto i masovno stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac. Hrvatska je neposredno poslije bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, Međunarodnom sudu pravde podnijela tužbu u kojoj se traži da sud Srbiju proglasi krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži Beogradu da kazni sve počinioce zločina, da Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati ratnu odštetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
Sud je odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan da presuđuje jer u vrijeme podnošenja tužbe Srbija, odnosno bivša SRJ, nije bila članica UN-a, a potom odredio i rok do 22. marta 2010. da Srbija, u skladu sa procedurom, odgovori na navode iz hrvatske tužbe. Iako je, u međuvremenu, bilo spekulacija da bi dvije zemlje mogle da prevaziđu sukob dogovorom van sudnice, do njega nije došlo, a Vlada Srbije, u novembru 2008. godine je donijela odluku da odgovor na hrvatsku tužbu bude protivtužba.
