Riječ je o zajedničkom poduhvatu restauratora i konzervatora iz Srbije i iz Hrvatske na rekonstrukciji ikonostasa koji je nastao u osmoj deceniji 18. vijeka i koji je stavljen pod zaštitu države prije više od 20 godina, kada je izrađen i elaborat za njegovu konzervaciju.
Godine 1993, na molbu episkopa osječko-poljskog i baranjskog Srpske pravoslavne crkve Lukijana, stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture demontirali su i prenijeli ikone i dveri sa ikonostasa u
Saradnja preko struke
Bez direktnih kontakata, uprkos svim nepovoljnim okolnostima, konzervatori u Srbiji su od početka radili u skladu sa elaboratom kolega iz Hrvatske, a prvi kontakti ostvareni su prije zvaničnih.
„Mi smo sarađivali preko struke, i to je ono najljepše u cijeloj stvari. I zato ovo tako lijepo izgleda, jer su svi ljudi, i u Hrvatskoj i u Srbiji, koji su u vezi sa ovim, radili isto i htjeli isto“, kaže Dejan Radovanović, istoričar umjetnosti u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Eduard Hudolin, direktor Restauratskog odjela Hrvatskog restauratorskog Zavoda u Osijeku kaže da je to „jedan od krasnih primjera kako na sličnim, odnosno istim problemima, možemo odlično sarađivati. Kolege su došli kod nas i na stručnoj osnovi, i na tehnološkoj, i na bilo kojoj drugoj, počele su se odmah razmjenjivati informacije. I urodilo je jednim krasnim plodom. a ono vrijeme koje nas je razdvojilo nestalo je u sekundi“, kaže Hudolin.
Ikone se vraćaju kući
Restaurator Vjekoslav Šmit kaže da njegov posao nikako ne može da se svede samo na zanat. „Može se reći da je to jedan način razmišljanja, koji obuhvata puno stvari. Dakle, ne samo konkretno tu zanatsku djelatnost, nego i pogled na ukupnost stvari i jedno promišljanje. Može se reći da je to čak jedna filozofija”, kaže Šmit.
Do kraja sljedeće godine projekat bi trebalo da bude završen, a o njegovom značaju na otvaranju je govorio i episkop Lukijan, koji je pozvao matičnu državu i sve ljude dobre volje da pomognu Srbima u Hrvatskoj kako bi nastavili i dalje da žive u toj državi.
„Ovo je jedna garancija, jedan pečat da smo na toj balkanskoj vjetrometini, na toj zemlji živjeli vjekovima i da ćemo živjeti i ubuduće, ako nas budete podržali, razumjeli i pomogli”, rekao je Lukijan i založio se za to da se 300 ikona koje se nalaze u depoima zgrade Patrijaršije u Sremskim Karlovcima vrate u Hrvatsku, odakle su odnijete.
Izložbu priređuje Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, povodom početka obilježavanja 60 godina postojanja i rada na zaštiti kulturnog nasljeđa. Realizovana je u saradnji sa Galerijom Matice srpske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Srbije.
Restauratori iz Srbije i iz Hrvatske najavili su da će sarađivati i po pitanju tvrđava dviju država, što je međunarodni projekat.
Autor: Dinko Gruhonjić,
