Svijet

Spremni na najgore: Njemačka zbog korone možda bez vlade

Pandemija korone direktno utiče na njemačku vladu. Poslije ministra zdravlja Jensa Špana, mogli bi da se zaraze i drugi članovi Vlade. Što se onda događa? Da li postoji plan za vanrednu situaciju?

Spremni na najgore: Njemačka zbog korone možda bez vlade Foto: Pixabay
Deutsche WelleIzvor

“S obzirom na situaciju, za sada sam sasvim dobro. Srećom, simptomi prehlade se nijesu pogoršali”, poručio je Jens Špan (40), ministar zdravlja, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku.

Prošle sedmice je bio na sjednici vlade. Svi su primjetili da je promukao, ali ništa više od toga. Kad se pojavio bol u grlu, odmah je uradio PCR-test na koronu, koji je bio pozitivan. Potom se povukao u karantin.

Na pitanje DW koliko će trajati karantin, portparol Ministarstva zdravlja odgovorio je da će se ministar pridržavati pravila svojih zdravstvenih vlasti. Dakle, vjerovatno 14 dana. Između ostalog i kao primjer drugima.

Saradnici iz užeg kruga ministra još nijesu zaraženi. Međutim, potvrđeno je da suprug Jensa Špana ima koronu – kao i državni sekretar iz Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju, koji je dva dana prije posljednje sjednice vlade ručao s ministrom.

Otkako se to saznalo, u ministarstvima je napeto. Pitanje je koliko se učesnika sednice zarazilo i što će se dogoditi ako zbog korone bude odsutno još više članova kabineta?

Vlada kao žarište zaraze?

Svake srijede ministri Savezne njemačke vlade sastaju se u konferencijskoj dvorani kancelarskog ureda u Berlinu i razgovaraju o aktuelnim pitanjima i zakonima koji su u pripremi. Jens Špan je prvi ministar koji se razbolio od kovida 19. Neki ministri u posljednje vrijeme nijesu bili na sjednicama, ali iz opreza, a ne zato što su i sami bili bolesni.

Tako je na primjer ministar spoljnih poslova Haiko Mas (SPD) bio u karantinu jer je jedan njegov tjelohranitelj bio pozitivan na koronu. U slučaju ministra privrede Petera Altmajera (CDU), pozitivan test imao je zaposleni njegovog Ministarstva koji je bio prisutan s njim na sastanku ministara trgovine EU u Berlinu. Altmajer se za svaki slučaj dobrovoljno izolovao. A savezni ministar rada Hubertus Hajl (SPD) bio se povukao u svoj ured, jer je na telefonu primio upozorenje putem aplikacije za koronu.

Vlada nastavlja sa sjednicama

Da li slučaj Jensa Špana znači da će vlada ubuduće održavati samo video-konferencije kako bi smanjila rizik od zaraze? Portparol je to jasno demantovao. “Sastanci kabineta i dalje će se održavati, uz poštovanje strogih higijenskih propisa o zarazi”, rekao je on.

To znači da između dva ministra uvijek ostaju dvije prazne stolice. Tu su i zaštitne pregrade od pleksiglasa, kao i posebno osjetljivi mikrofoni, kako niko ne bi morao da govori glasno i time ubrzao širenje aerosola u prostoriji.

Savezna vlada se ne raspušta

S druge strane, vlada saopštava: “Savezni kabinet se sastaje u skladu s higijenskim pravilima kojima je cilj da osiguraju da čak i ako neko kasnije ima pozitivan test na koronu, drugi ministri ne moraju da idu u karantin”.

Naglašava se da je dvoranu za konferencije proverio berlinski zdravstveni ured, tako da “testiranje cijele Vlade zbog zaraze ministra Jensa Špana apsolutno nije potrebno”.

Karl Lauterbah poslanik Socijaldemokrata (SPD) i stručnjak za zdravlje, takođe smatra da Vladi nije potrebna karantin. “Svi članovi vlade su relevantni za sistem. Zbog toga ministri jednostavno moraju nastaviti da rade, s maskom”, rekao je on.

Međutim, postoje izvještaji očevidaca koji kažu da su članovi Vlade skinuli maske na prethodnom sastanku, nakon što su se pozdravili.

Plan za vanredne situacije

Što činiti u slučaju da se kancelarka razboli? To je regulisano članom 69. Ustava. Ona može da imenuje zamjenika koji će tada obavljati njene poslove.

Ali što ako se i on razboli? Tada važi ono što važi i za sve ministre u vladi: postoji redoslijed zamjenika. Prvo na red dolaze državni sekretari ministarstava. Dok se oni svi izređaju, može da potraje – samo Ministarstvo privrede ima pet državnih sekretara.

Poslije njih su na redu šefovi pojedinih odjeljenja – najprije oni s najdužim radnim stažem ili s najviše godina.

Za vanredne situacije predviđena je i procedura za usvajanje zakona. Tada bi se oformio “Parlament za hitne slučajeve”, koji bi imao 48 poslanika, proporcionalno aktuelnom odnosu snaga. Bundestag trenutno ima 709 poslanika. Njemačka bi dakle i dalje imala sve neophodne demokratske institucije.

Portal Analitika