Iz Asocijacije Spektra su saopštili da je najnoviji izvještaj Evropske komisije pokazuje da uprkos napretku u određenim poglavljima, Crnu Goru u okviru ključnih poglavlja 23 i 24 i dalje čekaju neispunjene obaveze.
U njemu se, kako dodaju, između ostalog ističe da Vlada Crne Gore još uvijek nije usvojila Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je prošao sve neophodne korake u zakonodavnom procesu, kao i konsultaciju sa Evropskom komisijom.
“Istaknuto je da se unutar ovih, najvažnijih poglavlja, a bez kojih je nemoguće zaključiti proces evropskih integracija, nije zabilježio značajan napredak, te da su određene obaveze i dalje nedovoljno implementirane i neusklađene sa pravnom tekovinom EU, a tiču se, osim zakona o samoodređenju, i Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola, čije je kašnjenje naročito napomenuto, budući da već duže od 5 godina čeka na potpunu implementaciju”, ističu u saopštenju.
Ovaj izvještaj Evropske komisije, kako navode, još jednom potvrđuje da izostanak usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja predstavlja ozbiljan propust države Crne Gore u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava.
Iz Asocijaciej Spektra su podsjetili da nedostatak ove pravne regulative znači da je dio crnogorskih građanki i građana i dalje primoran da prođe kroz proces prinudne sterilizacije kako bi uskladili lična dokumenta sa svojim identitetom.
“Važnost ovog zakona nije samo simbolična, niti se tiče isključivo transrodne zajednice. Njegovo neusvajanje predstavlja nastavak igornisanja preporuka koje pominje i izvještaj EK, a tiču se izvještaja Komiteta za sprečavanje torture Ujedinjenih Nacija (CPT) i direktnog kršenja prakse Evropskog suda za ljudska prava, koji je u više presuda jasno stao u zaštitu prava trans osoba na privatni i porodični život. Ova praksa predstavlja ključna završna mjerila za proces evropskih integracija za oblast osnovnih ljudskih prava, odnosno poglavlja 23 i 24”, ističu.
Kako dodaju, simptomatično je da je jedini zabilježeni napredak na polju kvaliteta života LGBTIQ osoba koji je istaknut u izvještaju rješavanje pristupa hormonskoj terapiji za transrodne žene — rezultat našeg osmogodišnjeg napora da utičemo na institucije da rade svoj posao i obezbijede zdravstvenu zaštitu svima, a ne, ističu, inicijative Vlade i njenih insititucija, na čiju su adresu godinama stizali brojni zahtjevi da se ovo pitanje riješi.
“Bez obzira na ohrabrujuće poruke koje stižu od strane evropskih zvaničnika, a koji uporno pokušavaju motivisati Crnu Goru da zadovolji minimum kriterijuma za članstvo u EU, sve ovo jasno pokazuje da Crna Gora ne može biti shvaćena kao ozbiljna kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji ukoliko ne planira da poštuje institucije, preporuke, i obaveze kojima se štite ljudska prava, demokratija i vladavinu prava. Podsjećamo Vladu da ovo nije sporedni zahtjev, već jasni pokazatelj koliko se neozbiljno država odnosi prema svojim obavezama unutar najvažnijih poglavlja pregovaračkog procesa”, piše dalje u saopštenju.
Poručuju da ukoliko Crna Gora pretenduje da bude naredna članica Evropske unije, mora omogućiti svim svojim građanima/kama adekvatna dokumenta koja oslikavaju njihov lični opis i identitet, bez, ističu, nehumanih prinuda poput sterilizacije, što je praksa koju potvrđuje i Sud pravde Evropske unije, koji je u posljednjim godinama donio značajne odluke.
“Upravo odluke ovog suda uspostavljaju međusobno priznavanje pravnog priznanja roda u državama članicama (slučaj Mirin), prvi put priznaju nebinarne osobe i proširuju zaštitu od diskriminacije kako bi obuhvatile promjene rodnog identiteta (slučaj Mousse), zahtijevaju brzo ažuriranje identifikacionih dokumenata bez zahtjeva za sterilizaciju i za izbjeglice i za građane/ke (slučaj Deldits), čime i ljudska prava transrodnih osoba postaju dio pravne tekovine Unije”, dodaju.
Dodatno, navode iz Spektre, mišljenje glavnog advokata Suda pravde u slučaju Shipov, čija se odluka očekuje početkom 2026. godine, potvrđuje da sloboda kretanja zavisi od pristupa dokumentima koji odgovaraju nečijem živom rodnom identitetu. Nije suvišno ni podsjetiti Vladu Crne Gore, da se Komisija obavezala na praćenje primjene sudske prakse Suda pravde EU u procesu pristupanja u nedavno usvojenoj Strategiji EU za LGBTIQ osobe. Na stranici 19, u vezi sa (potencijalnim) zemljama kandidatima, piše: “Komisija će posebno pratiti usklađenost sa zakonodavstvom EU i relevantnom sudskom praksom Suda pravde EU i Evropskog suda za ljudska prava, izdavati preporuke i podržavati mjere kako bi se osigurala jednakost LGBTIQ+ osoba i borila protiv nasilja, mržnje i diskriminacije.
“Stoga je vrijeme da makar na ovo pitanje Vlada Crne Gore konačno stavi tačku, i ostavi nasilnu praksu sterilizacije u sramnu prošlost naše države, prije nego što za ovakva gruba kršenja ljudskih prava bude i sama morala da odgovara pred nadležnim pravnim institucijama, za koje smo sigurni da će presuđivati u korist ljudskih prava, ukoliko se budu vodili Ustavom Crne Gore, te međunarodnim javnim pravom, koje ima primat nad domaćim zakonodavstvom”, istakli su.
Poručili su da pravda možda jeste spora, ali je definitivno dostižna, a oni će, kao i do sada, nastaviti da ulažu sve napore da svi građani i građanke Crne Gore imaju pravo na dostojanstven i slobodan život.
