Perović nije želio detaljnije da konkretizuje o čemu je riječ, već je samo kazao da se novina tiče pregovara sa Vladom i njenim ponašanjem prema Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i prema njima.
Razlozi za održavanje litija su, prema riječima Perovića, više nego očigledni.
“Nema nikakvoga pomaka ne samo po pitanju promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nego i po pitanju pregovora. Svi oni razlozi koji su nas motivisali na litije stoje, a čak su se pridružili i neki novi, ali o tome ćemo obavijestiti javnost detaljnije u narednim danima”, kazao je on.
Ističe da će poštovati sve mjere javnog okupljanja i zdravstvene propise koji su na snazi zbog korona virusa.
“Pošto je jedan od osnovnih razloga za obnovu litija upravo bilo veliko interesovanje i incijative građana, vjernika, u svim gradovima Crne Gore očekujemo značajan odziv ljudi”, kaže on.
Koliko je ponovno okupljanje dobar potez, politički analitičarSergej Sekulovićkaže da je to teško predvidjeti hoće li masovnost litija biti na nivou od prije nekih pola godine.
“Tu postoji više faktora koj i su potencijalno limitirajući za njihovu masovnost. Sami psihološki pritisak korona krize, da li će se pojaviti novi slučajevi, koliko su ljudi psihološki spremni za učešće u masovnim skupovima. To je, s jedne strane, nepoznanica, a, sa druge strane, činjenica je da nam uskoro slijedi predizborna kampanja, što može pozitivno da utiče na masovnost samih litija”, kaže on.
Ono što je sigurno, ističe analitičar, jeste da je obnavljanje litija jedan vid pritiska na Vladu, s obzirom da je politički dijalog ekspertskih timova zaglavio. Sekulović objašnjava da postoji, s jedne strane, objektivno opravdanje zbog korona krize.
“Imajući u vidu činjenicu da je ranije upućeno pismo Mitropolije crnogorsko-primorske da se odredi datum nastavka razgovora i da nemamo jasan termin toga nastavka, ovo posmatram kao iznuđen potez, da se preko masovnosti litija ponovo uputi snažna poruka Vladi i da se pregovori shvate ozbiljno”, ocjenjuje Sekulović.
Podsjeća da su ranije Evropska unija i američki zvaničnici sugerisali da obje strane, Vlada i crkva, treba da se vrate ozbiljnom dijalogu i dođu do kompromisa koji će smiriti društvene tenzije.
“Inicijalna kapisla za same litije je bio sami Zakon, a ukoliko se sporni članovi promijene na obostrano prihvatljiv način taj osnovni motivacioni faktor za litije otpada, tako da je logično zaključiti da litije koje smo imali priliku da gledamo će prestati”, zaključuje Sekulović.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati daje crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom. To je ključna odredba koju ne prihvata SPC zbog čega od usvajanja Zakona organizuju litije širom Crne Gore.
