Izbio je spor između regionalnih vlada Madrida i Baskije u Španiji zbog zahtjeva potonje da se Gernika, najpoznatije djelo Pabla Pikasa, privremeno izloži u Muzeju Gugenhajm u Bilbau povodom 90. godišnjice bombardovanja baskijskog grada.
Djelo se nalazi u muzeju Reina Sofia u Madridu od 1992. godine, a ponovljeni zahtjevi da se premjesti u Baskiju ranije su odbijani.
Kako piše Guardian, najnoviji zahtjev doveo je do razmjene uvreda između Isabel Díaz Ayuso, otvorene i konzervativne predsjednice Madrida, i Aitora Estebana, lidera baskijske nacionalističke partije, pri čemu su se međusobno optuživali da su „provincijalni“.
„Nema smisla da se sve vraća svom porijeklu. U tom slučaju bismo morali poslati sva Pikasoova djela u Malagu“, rekla je Ayuso, aludirajući na grad u kojem je rođen.
To, kaže, predstavlja provincijalni način razmišljanja kada je kultura univerzalna, ističući da muzej Reina Sofía smatra da bi premještanje Gernike moglo oštetiti djelo.
Esteban je uzvratio da je, ako je iko provincijalan, to Ayuso, čija je ideja nacionalnog identiteta „ispijanje piva na terasi bara“, aludirajući na insistiranje predsjednice Madrida da barovi ostanu otvoreni tokom pandemije.
„Ima li španska vlada hrabrosti da premjesti Gerniku? Izvukli su Franka iz njegove grobnice, a nijesu u stanju da premjeste sliku iz Madrida u Baskiju? Lopta je na njihovoj strani”, upitao je Imanol Pradales, predsjednik Baskije.
Baskijska vlada želi da slika bude izložena u Gugenhajmu od 1. oktobra do 30. juna kako bi se obilježila 90. godišnjica bombardovanja Gernike.
Pikasovo remek-djelo prikazuje nasilje napada koji su 26. aprila 1937. izveli njemačka Kondor legija i italijansko ratno vazduhoplovstvo tokom Španskog građanskog rata. Italija je bila saveznik španskog generala Francisca Franca, a napad je bio rani primjer onoga što će ubrzo postati uobičajena praksa u ratovanju: vazdušno bombardovanje civila.
Procjene broja poginulih znatno variraju, od 126 do 1.654, ali u svakom slučaju Pikasovo djelo postalo je međunarodni simbol užasa rata.
Naslikao ga je ubrzo nakon događaja, a izložen je na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1937. godine. Nakon toga je obišao Evropu i SAD. Kako se Pikaso protivio njegovom povratku u Španiju tokom Frankove diktature, dugi niz godina bio je izložen u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku.
Istoričar umjetnosti Francisco Chaparro rekao je da, iako španska vlada ne može u potpunosti isključiti mogućnost premještanja djela u Baskiju, rizik od oštećenja slike treba da ima prednost nad političkim motivima.
