Privremeni donji dom španskog parlamenta danas je ratifikovao mjere za ograničavanje prinudnog iseljavanja i špekulacija nekretninama nakon velikih protesta.
Usvajanje mjera dolazi dan nakon generalnog štrajka i velikih uličnih protesta zbog krize troškova stanovanja u Španiji. Njihovo trajanje, međutim, vjerovatno će zavisiti od ishoda h izbora zakazanih za 29. novembar.
Vodeća opoziciona konzervativna Narodna stranka najavila je da će ukinuti stambene mjere ljevičarske vlade ako dođe na vlast, a ankete pokazuju da je takav ishod realna mogućnost. Vlada je mjere pokušala progurati u oktobru, nakon što je javni bijes zbog rasta kirija dodatno pojačan televizijski praćenim prinudnim iseljenjem i kasnijom smrću 87-godišnje žene u Madridu.
1Narodna stranka i druge konzervativne partije tada su u parlamentu odbile mjere, nakon čega je premijer Pedro Sančez raspisao prijevremene izbore. Vlada je potom sačekala da pokuša ponovo u manjem privremenom parlamentu, gdje su ona i savezničke progresivne stranke imale nešto povoljniji raspored mjesta.
Mjere su podijeljene u dva dekreta. Prvi, koji je sadržavao paket mjera, usvojen je danas glasovima 35 prema 34, dok je drugi, kako se i očekivalo, ponovo odbijen. Privremeni donji dom ima 69 članova, za razliku od redovnog parlamenta sa 350 poslanika, koji je raspušten nakon raspisivanja izbora.
Usvojeni dekret produžava zaštitu od prinudnog iseljenja za stanare koje socijalne službe smatraju finansijski ili socijalno ugroženima, sve dok regionalne vlasti ne mogu ponuditi alternativni smještaj. Mjera će trajati do 2030. godine.
Dekret takođe pokušava smanjiti špekulacije nekretninama tako što sprečava kompanije na tržištu nekretnina da kupuju objekte za manje od 70 odsto njihove vrijednosti. Cilj je zaustaviti masovnu kupovinu po niskim cijenama i kasniju preprodaju po višim cijenama.
Mjere zaustavljaju i povećanje kirija koje već premašuju referentnu cijenu utvrđenu vladinim indeksom za određeno naselje. Uvodi se i porez od 10 odsto na stanove koji se iznajmljuju turistima, poput onih na online platformama, uz poreski podsticaj za dugoročno iznajmljivanje i državne kredite za učešće pri kupovini nekretnina.
Drugi dekret, koji je odbijen glasovima 34 prema 35, predviđao je automatsko produženje stambenih ugovora na zahtjev stanara. Vlasnici koji bi željeli raskinuti ugovor morali bi stanarima platiti odštetu u vrijednosti jednogodišnje kirije, ali je previše zastupnika ocijenilo da bi to moglo povući stanove s tržišta najma, smanjiti ponudu i dodatno povećati cijene.
