Podgorica
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Podgorica /
  • Spalević: Neovlašćena lica upravljala ustavama na kanalu; Niušavić: Vodoizvorište se nalazi na specifičnom terenu pa je podložano zamućenju

Spalević: Neovlašćena lica upravljala ustavama na kanalu; Niušavić: Vodoizvorište se nalazi na specifičnom terenu pa je podložano zamućenju

"U pitanju je samo parametar mutnoće koji ne utiče na zdravlje građana", rekao je Nišavić

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Spalević: Neovlašćena lica upravljala ustavama na kanalu; Niušavić: Vodoizvorište se nalazi na specifičnom terenu pa je podložano zamućenju Foto: UGC
DanIzvor

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže za "Dan" da je Mareza vodoizvorište kraškog tipa podložno zamućenju prilikom obilnih padavina koje speru materijal sa površine koji dođe do izvora, dok Srđan Perić, predsjednik Skupštine Glavnog grada, u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita da li su radovi na Veljem brdu uzrok zamućenja. 

Voda sa Mareze od petka nije za piće zbog zamućenja, a kako je bio praznik, pa neradna nedjelja, građani su se snabdijevali vodom na benzinskim pumpama. Kanal Mareze je ponovo bio prepriječen pa protok vode do subote nije bio kako treba, barijere su uklonjene, a "pale" su i prve krivične prijave koje će možda izbistriti situaciju oko najznačajnijeg podgoričkog vodoizvorišta.

Boris Spalević, zamjenik gradonačelnika Podgorice, kazao je za "Dan" da se prohodnost kanala Mareze mora redovno pratiti.

"Zabilježeno zamućenje vode predstavlja prvo u 2026. godini, i trebaće jedno vrijemo da se voda izbistri, jer su očigledne obilne padavine koje usljed globalnog otopljavanja donose isključivo kišu umjesto snijega, što je naglo napunilo podzemne izdane. Nažalost, zabilježene su i situacije u kojima su neovlašćena lica samostalno upravljala ustavama na kanalu, zbog čega je nadležna inspektorka za vode, po tom pitanju i po pitanju nesavjesno i neodgovorno postavljenih barijera, preduzela zakonom predviđene mjere", kazao je Spalević.

On ponovo apeluje na građane da kanal Mareza – Lješkopoljski kanal mora ostati prohodan.

"U slučaju ekstremnih voda, kanal mora poslužiti kao pouzdan odušak i odvesti vodu u rijeku Moraču, baš kao što je to uspješno učinjeno prošle godine", navodi Spalević.

Dodaje da su Morača i Zeta imale nagli skok vodostaja.

"Postoji opasnost da u jednom trenutku Morača bude iznad nivoa rijeke Sitnice, što bi izazvalo potencijalne poplave u području ušća. Na današnji dan rijeka Morača je na vodostaju od 588 centimetara, a rijeka Zeta na vodostaju od 646 centimetara. Za rijeku Moraču redovni vodostaj iznosi od 50 do 200 centimetara, a za rijeku Zetu u rasponu od 50 -160 centimetara. Podsjetimo, 13. novembra vodostaj na rijeci Morači je bio 735 centimetara, a na rijeci Zeti 446 centimetara, što znači da je trenutno vodostaj rijeke Morače u opadanju, te bi bilo izuzetno važno da se taj trend pada vodostaja nastavi, ali vodostaj rijeke Zete je u porastu", kazao je Spalević.

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže za "Dan" kaže da je do zamućenja vode došlo jer je u pitanju vodoizvorište kraškog tipa podložno zamućenju.

"Vodoizvorište se nalazi na specifičnom terenu koje je puno pukotina, šupljina i podzemnih kanala kroz koje voda brzo prolazi, pa je podložan zamućenju. Da smo uspjeli da smanjimo broj dana mutnoće, govori činjenica da od februara, od kada je očišćen kanala Mareze do prije dva dana, nismo imali zamućenje vode, iako smo imali padavine. Razlog su dakle, obilne padavine koje spiraju materijal sa površine zemlje i zemlje gline i ostale čestice dođu do samog izvora pa dođe do povećanja parametra mutnoće", kaže Nišavić.

On dodaje da je voda hemijski i mikrobiološki ispravna za piće.

"U pitanju je samo parametar mutnoće koji ne utiče na zdravlje građana", rekao je Nišavić.

Čišćenje kanala, ali i korita rijeke Sitnice, je pozitivno uticalo jer i danas, i tokom vikenda, imamo izraženo smanjenje količina vode na samom vodizvorištu, kako u bazenima tako i u okolnim kanalima, kazao je on.

"U prethodnim godinama, sa ovako obilnim padavinama, imali bi ogromne probleme na samom vodoizvorištu jer bi nivo vode prešao 4,5 metra dozvoljene granice u rezervoarima i ugrozio bi rad kontrolne stanice i sistema za pumpanje i hlorisanje vode. Trenutno je u rezervoarima nivo vode oko četiri metra, tako da imamo optimalan nivo i u rezervoarima i u kanalu. Ove godine je znatno bolja situacija jer imamo očišćeno korito Sitnice i kanal Mareze i voda brzo otiče. Zbog toga smatramo da će mutnoća ove godine proći znatno brže nego prethodnih godina", navodi direktor Vodovoda.

A zbog sumnje na moguće ugrožavanje i zagađivanje vodoizvorišta Mareza, usljed aktivnosti povezanih sa projektom Velje brdo, krivičnu prijavu protiv nepoznatih odgovornih lica, Specijalnom državnom tužilaštvu juče je podnio Srđan Perić, predsjednik Skupštine Glavnog grada. Perić za "Dan" kaže da bi bilo blagotvorno da "usvojimo praksu da na vrijeme reagujemo na svaku situaciju koja može uzrokovati dugoročno negativne posljedice, kako bismo prevenirali moguću buduću štetu". Takav pristup, kako navodi podrazumijeva da se moramo oslanjati na nalaze struke i poštovati zakone.

"U suprotnom, u konkretnom slučaju mogli bismo doći u situaciju da imamo ugroženo vodoizvorište Mareza koje je od enormnog značaja za Podgoricu. Upravo iz tog razloga podnio sam SDT-u krivičnu prijavu zbog sumnje na moguće ugrožavanje i zagađivanje vodoizvorišta Mareza usljed aktivnosti povezanih sa projektom Velje brdo", kaže Perić.

Podsjećam da preliminarna hidrogeološka studija koju je naručilo Ministarstvo javnih radova, a izradila kompanija Geoprojekt, ukazuje na mogućnost direktne hidrauličke veze između djelova karstno-pukotinske izdani na području Veljeg brda i izvorišta Mareza, kaže on.

"U studiji se posebno ukazuje na mogućnost da pojedini djelovi planiranog naselja pripadaju drugoj ili trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta. Studija istovremeno ukazuje na neophodnost sprovođenja detaljnih hidrogeoloških istraživanja i izrade glavnog projekta određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite prije daljeg projektovanja naselja. Uprkos upozorenjima, aktivnosti na realizaciji projekta su nastavljene, dok se prema javno dostupnim informacijama konačni rezultati detaljnih hidrogeoloških istraživanja očekuju tek 2027. godine", kaže Perić.

On poručuje da ne tvrdi da je zamućenje neposredno izazvano radovima na Veljem brdu, niti unaprijed pripisuje krivičnu odgovornost određenim licima.

Krivična prijava Srđana Perića izazvala je reakciju Petra Raškovića, odbornika PES-a, koji je poručio bi predsjednik Skupštine Glavnog grada trebalo da podnese prijavu protiv odgovornih i u slučaju ako su radovi na Veljem brdu zamutili vodu u Nikšiću i Bijelom Polju.

"Moramo priznati da je ovo, izgleda, prvi put u istoriji da se voda zamutila u Podgorici. Nikada ranije nijesmo imali zamućenja koja traju po desetak dana, niti smo se ikada suočavali sa sličnim problemima. To je, očigledno, potpuno nov fenomen. Ipak, izgleda da se Velje brdo u međuvremenu toliko proširilo da ćemo uskoro morati da mijenjamo geografsku kartu Crne Gore. Još malo, pa će biti odgovorno i za sve vremenske nepogode u državi", naveo je Rašković.

Polemika oko zamućene vode sa Mareze vodila se i u Skupštini Crne Gore, pa je poslanik Milan Knežević (DNP), rekao da je Glavni grad "iznenadila kiša u novembru". On je kazao da su Njegošev dan, Podgoričani proslavili na benzinskim pumpama gdje su kupovali vodu. Knežević je rekao da je to jedinstven primjer u svijetu da se građani vodom snabdijevaju na benzinskim pumpama.

Česmovača u Bandićima i Komanima ispravna

Potrošači Bandića i Komana od juče mogu koristiti vodu za piće jer se mutnoća povukla sa izvorišta Vučji studenac.

"Pravilnikom iz 2018. godine koji je dosta nelogičan, definisano je da je dozvoljena granica na vodizvorištima koja snadbijevaju vodom preko 5.000 stanovnika do 1 NTU, a za one cjeline koje snabdijevaju do 5.000 stanovnika - do 5 NTU. Imamo situaciju da je voda sa Vučjeg studenca sa granicom od 4 NTU za piće, a da je voda sa Mareze sa 1,7 NTU nije za piće, što je malo nelogično ali takav je pravilnik i postupamo po njemu", kazao je Nišavić.

Rekord iz 2022. godine

Direktor Vodovoda dodaje da se vrijednost mutnoće na vodizvorištu kreće od 1,47 do 2,5 NTU.

"U 2021. godini smo imali 15 dana kako se voda, zbog zamućenja, nije mogla koristiti za piće, u 2022. godini 22 dana, u 2023. godini 17 dana, u 2024. godini 16 dana, u 2025. godini 15 dana. Ovo je pojava koja je prisutna godinama unazad i tipična je za ove tipove vodoizvorišta", naveo je Nišavić.

Korito Sitnice očišćeno u cijeloj dužini

Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević saopštio je da pravovremenim i preventivnim djelovanjem gradskih službi i preduzeća, očišćeno korito rijeke Sitnice u cijeloj dužini, od Komanskog mosta do ulivanja u Moraču, kao i da su očišćene druge lokalne rječice u ostalim područjima.

"Time je uspješno savladan prvi udar bujičnih talasa i spriječeno da višednevne obilne padavine izazovu poplave. Iako je učinjeno mnogo u preventivnom djelovanju, na terenu se suočavamo sa izazovima i geomorfološkim karakteristikama sliva koje se danas dodatno prilagođavaju novonastalom stanju i izgrađenosti prostora. To je posebno izraženo u dijelu Savinog i Mosorskog potoka, kao i Perućice, zbog čega je na tim specifičnim lokacijama za očekivati povremeno zadržavanje i izlivanje vode na saobraćajnicama u zavisnosti od prohodnosti vodotoka", kaže Spalević.

Dodaje da Služba zaštite i spašavanja, gradska preduzeća i Štab ostaju u maksimalnoj pripravnosti.

"Iz Vodovoda javnost će blagovremeno i redovno informisati o svim promjenama i kvalitetu vode za piće, ali trebamo biti svjesni da upravo velike količine vode prouzrokuju i mutnoću, jer je u pitanju nagli skok vodostaja i velikih kiša u cijelom slivu ovog područja", kazao je Spalević.

Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika