Erozija zemljišta predstavlja ozbiljan problem koji utiče na vitalnost pašnjaka, stočarstvo i opstanak ruralnih zajednica. Prof. dr Velibor Spalević za Pobjedu ističe da u Crnoj Gori postoji veliki rizik od postepene transformacije planinskih pašnjaka u zemljišta pod šumom, što bi moglo biti rezultat klimatskih promjena, karakteristika pojedinih tipova zemljišta, sklopa vegetacije i ljudskih aktivnosti. Analizom stanja na terenu, stanovništvo sa planinskih područja nestaje, a ove demografske promjene dalje utiču na smanjenje površina pod pašnjacima. Ovi negativni trendovi traže hitno preduzimanje mjera kako bi se očuvala biološka raznovrsnost, ekosistemski servisi i tradicionalni način života na selu.
Posljedice po produktivnost biljaka
"Pored negativnih demografskih kretanja, klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju. Povećanje temperature i promjene dinamike i intenziteta padavina sa sigurnošću dovode do suša i povećane stope erozije zemljišta, što već predstavlja problem u mnogim djelovima svijeta, uključujući tu sada i planinske pašnjake Crne Gore. Analize pokazuju da je ovaj problem već prisutan, sa ozbiljnim posljedicama po produktivnost biljne proizvodnje i ishrane stoke", poručio je Spalević, dodajući da će pašnjaci biti sve manje izdašna podrška našeg odumirujućeg stočarstva.
"Pašnjaci su predjeli koji su veoma važni za male ekonomije i život naših preostalih seljana, opstanak aktivnih sela kojih imamo samo u tragovima, gdje je stanovnika, nažalost, sve manje ili su već iselili iz brojnih naselja planinskih područja Crne Gore", tvrdi Spalević.
On se osvrće na nedavni popis stanovništva, koji bilježi prve rezultate, ukazujući da je najmanje stanovnika upravo u planinskom području - Šavniku, Plužinama i na Žabljaku. Nadalje, najveći pad broja stanovnika bilježimo u Plužinama, Šavniku, Andrijevici i Mojkovcu.
"Još nemamo dostupnu grafičku ilustraciju očekujuće sive slike piramide starosne strukture stanovništva, koja je potrebna za planiranje politika u oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita i penzioni sistem. Ali i za pitanja u oblasti ruralnog razvoja, jer ona pruža informacije o potrebama različitih starosnih skupina unutar populacije", kaže Spalević i napominje da je naselja sa manje od deset stanovnika kod nas 277, a što predstavlja 20 odsto od ukupnog broja (19,79 odsto), a ova naselja su većinski u planinskim područjima gdje se nalaze predmetni pašnjaci.
"Smanjenje uticaja antropogenog faktora, smanjenjem broja radno sposobnog stanovništva na selu, upravo pogoduje u ovom slučaju procesu konverzije pašnjaka u šumsko ili degradirano zemljište. Ako se smanjenjem ekonomskih aktivnosti na selu prestane sa ispašom stoke ili usljed toga što se šuma koristi sa manjim intenzitetom za potrebe seoskih gazdinstava, to može ubrzati porast površina pod šumama na štetu površina pod pašnjacima", upozorava Spalević.
Na pašnjacima se, što je prirodno i uobičajeno, već nalaze sjemenke drveća sa oboda ovih površina, što pogoduje budućem brzom razvoju površina pod šumama. Neka istraživanja ukazuju da taj proces ide od dvije decenije do pet decenija, onda kada se isključi uticaj čovjeka.
Navodi i uticaj klimatskih promjena.
"U područjima, gdje prosječne godišnje temperature postaju veće, intenziteti bujičnih kiša se povećavaju, a ukupna količina padavina smanjuje, dolaziće do pojava suša u ljetnjim periodima. Sa druge strane, na nekim planinskim područjima, uslovi mogu postati povoljniji za rast drveća zbog povećanja temperature, jer je planinski sjever sa velikom gustinom rječne mreže, a što sve zajedno povećava šanse za bržu konverziju planinskih pašnjaka u šumu. Dodatno, požari, oluje i druge prirodne katastrofe, iako na prvi pogled izgleda nelogično, mogu imati značajan uticaj na brzinu konverzije pašnjaka u šume", precizira Spalević.
Globalni trendovi
Po njegovim tvrdnjama, površine pod produktivnim pašnjacima će se postepeno smanjivati, kako pokazuju globalni trendovi, ali i naše naučne analize - za naše podneblje.
"Poljoprivredne površine visokoplaninskih predjela su ranjive i zbog mogućih nedovoljno analiziranih geopolitičkih odluka, a što se tiče prenamjena ovog tipa poljoprivrednog zemljišta za neke druge namjene, ali i zato što ljudi sve manje koriste tradicionalne pašnjake za ishranu preživara", kaže Spalević.
Analizom satelitskih snimaka identifikovali smo i registrovali sve veće površine brdsko-planinskih pašnjaka širom svijeta.
"Rađena su istraživanja na dva glavna uticaja klimatskih promjena: sušu i eroziju zemljišta, uzrokovanu vodom. Rezultati istraživanja pokazuju da u trenutnoj situaciji 14,5 odsto brdsko-planinskih pašnjaka širom svijeta ima visok rizik od erozije zemljišta. Južna Amerika je najviše pogođen kontinent (53,2 odsto od ukupne površine pod pašnjacima), slijedi Afrika (17 odsto) Azija (14 odsto) i Evropa (9,6 odsto). U budućnosti se predviđa, prema projektovanim trendovima, da će se erozija uzrokovana vodom povećati za 2,3 odsto na globalnom nivou što se tiče površina pod planinskim pašnjacima. Najveći porast očekuje se u Južnoj Americi (+19,4 odsto) i Africi (+10,0 odsto), dok se u Aziji može očekivati blagi pad (-2,6 odsto)", objašnjava Spalević.
Nadalje, suše su analizirane na evropskim planinskim pašnjacima tokom ekstremnih događaja ljeta 2022. godine, a koristeći satelitski indeks stanja vegetacije.
"Četvrtina područja je bila pogođena sušom, pri čemu se 5,7 odsto nalazi u stanju ozbiljnog ili ekstremnog problema. Analiza pokazuje da je najviše pogođena zona Južne Evrope, posebno Španija (80 odsto planinskih pašnjaka pogođeno), Bosna i Hercegovina (72,9 odsto), Crna Gora (66,2 odsto), Italija (48,3 odsto) i Rumunija (32,5 odsto)", tvrdi Spalević.
Poslije analiza, istraživanja su usmjerena na pripreme preporuka za jačanje otpornosti brdsko-planinskih pašnjaka, uz očuvanje njihovih važnih ekosistemskih usluga.
Prijedlozi rješenja
"Za naše predjele najpreporučljivija su prirodna rješenja, uključujući tu održivo upravljanje pašnjacima radi smanjenja procesa erozije i implementaciju sistema za zadržavanje vode primjenom mjera konzervacija zemljišta radi dugoročne borbe protiv suše", kaže Spalević, koji ključna rješenja vidi u uključivanju ciljanih intervencija koje se bave izazovima klimatskih promjena, obnavljanju degradiranih ili napuštenih vrijednih područja i očuvanju tradicija, koje su održavale ravnotežu između ljudi i prirode vjekovima.
"Primjeri uticaja klimatskih promjena vidljivi su već kod nas, a mjerljivi indikator postojanja i daljeg razvoja ovog problema nalazimo u čaši vode sa sedimentima sa česme većine gradskih vodovoda, poslije samo manjih bujičnih kiša. Slabljenje travnog pokrivača u slivu smanjuje otpornost na iniciranje procesa erozije zemljišta. Sedimenti, umjesto da budu zadržani vegetacijom u gornjim djelovima slivova, završavaju u rezervoarima za vodosnabdijevanje. Moćnost zemljišnog profila se smanjuje iz kiše u kišu površinskim spiranjem, a problem se uvećava kako vrijeme odmiče. Bujične kiše, koje su zbog klimatskih promjena sada sa većim intenzitetima i količinama padavina u kraćim vremenskim intervalima, sve više će inicirati stvaranje urvina i klizišta, a smanjena otpornost i odbrambeni mehanizam korijenovog sistema biljaka pogodovaće iniciranju raznovrsnih erozionih procesa", ističe Spalević.
"Očuvanje raznovrsnosti biodiverziteta, sastav vegetacije i očuvanje ključnih biljaka travnog pokrivača igraju značajnu ulogu kod otpornosti na ove sile degradacije zemljišta, bilo da ih pojačavaju ili ublažavaju", kaže Spalević.
Kako ističe, suša je u ovom domino efektu degradacije životne sredine problem takođe povezan sa klimatskim promjenama, a prethodne sezone se ističu kao značajan primjer, jer su bile obilježene brojnim ekstremnim toplotnim talasima širom svijeta.
"Suša će ozbiljno uticati na ekonomiku poljoprivrede, mijenjaće biomasu utičući tako na ishranu stoke, a što već bilježimo kod nas. Rizik od klimatskih promjena za planinske pašnjake proteže se dalje od oštećenja ekosistema, utičući na ekosistemske usluge koje oni pružaju. Stoga je strateški važno imati uređen katastar ovih ekosistema kako širom svijeta, tako i kod nas", kaže Spalević i dodaje da treba istražiti ključne faktore degradacije vođene negativnim procesima klimatskih promjena.
"Za sada je, kao prvi korak, generisana globalna mapa planinskih pašnjaka, koristeći podatke visoke rezolucije dobijene satelitskim snimcima. Ide se ka tome da se suočimo sa problemom erozije zemljišta i događaja ekstremnih suša", kazao je Spalević.
Istraživači će, kako ističe, nastaviti da se bave svojim poslom u vezi sa zaštitom od degradacije, a ljudi koji žive na ovim prostorima, a svojim radom su vezani za taj prostor, trebalo bi da prepoznaju poruku o značaju brdsko-planinskih pašnjaka za njihove male ekonomije i način života, te da i sami preduzimaju korake za očuvanje ovih ekosistema.
"Treba se podsjetiti koristi tradicionalne tehnike uspostavljanja poljoprivrednih terasa ili ckladova kako bismo zaštitili zemljište od erozije. Ove prakse su već pokazale svoju efikasnost u drugim područjima. Korišćenje vrsta trava koje su tolerantne na suše može pomoći kod otpornosti pašnjaka na nastupajuće povećanje temperatura. Seljani bi trebalo da biraju vrste koje dobro podnose niske nivoe vlage i visoke temperature. Izgradnja rezervoara za vodu ili drugih sistema za zadržavanje vode pomaže u održavanju funkcionalnosti pašnjaka tokom sušnih perioda. Ovi rezervoari su jednako korisni i kao izvori vode za pojenje stoke. Prepoznavanje važnosti brdsko-planinskih pašnjaka i primjena nekih od ovih preporuka može pomoći seljanima da se lakše suoče sa izazovima klimatskih promjena u vezi sa očuvanjem pašnjaka, važnih za ekosisteme budućih generacija", zaključuje Spalević.
Očuvanje pašnjaka zahtijeva borbu protiv klimatskih promjena
Po riječima Spalevića, očuvanje planinskih pašnjaka zahtijeva borbu protiv izazova klimatskih promjena.
"To uključuje promovisanje zaštićenih područja i koridora, kao i korišćenje rješenja zasnovanih na prirodi poput uspostavljanja tzv. rotacione ispaše (nešto poput plodoreda u ratarstvu), te obnove degradiranih travnjaka, zasijavanjem travnih smješa sa recepturama pripremljenim od strane stručnih lica. Kontinuirano održavanje ovih intervencija ključno je za dugoročnu održivost. Takođe, tradicionalne prakse, poput poljoprivrednih terasa, ckladova, mogu biti efikasne u zaštiti zemljišta od erozije. Kada su u pitanju suše, važno je nasloniti se na biotehničke mjere zasijavanjem tolerantne smješe trava i implementirati rješenja poput uspostavljanja vodenih rezervoara, prepreka, retencionih zidova, koji bi usporavali oticaj sa slivova, što zajedno pomaže u održavanju funkcionalnosti travnjaka", poručuje Spalević
Loša urbanizacija ubrzava nestajanje vegetacije
Spalević naglašava da sam prestanak bavljenja poljoprivredom ima veći uticaj na procese degradacije, nego smanjenje broja stanovništva na selu.
"Iako razvoj turizma duž obale nije detaljno proučavan, loše planiranje urbanizacije ima vidljive hidrološke efekte, posebno u brdovitim područjima. Brz oporavak vegetacije ukazuje da ogoljeli pejzaž nije prirodno stanje, već posljedica ljudskog djelovanja. Kada je pritisak na predjele smanjen pedesetih i šezdesetih godina, vegetacija se počela sama obnavljati. Ovo istraživanje ukazuje da mjere konzervacije brdsko-planinskih područja od većih uticaja, tokom perioda od 50 godina, mogu rezultirati značajnim promjenama u vegetaciji i hidrologiji. To može biti korisno za borbu protiv dezertifikacije ne samo u Crnoj Gori, već kao održiv primjer i u drugim mediteranskim zemljama i sličnim regionima širom svijeta", objasnio je Spalević.
