Navedena mjera bi, prema predviđanjima Ministarstva, trebala dovesti do povećanja minimalne neto zarade za 17 odsto, tj. sa trenutnih 222 na 450 eura, dok bi prosječna neto plata iznosila 700 eura.
Spajić je kazao da očekuje da će u narednoj godini biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, kao i da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura.
„U prošlosti je set poreskih zakona bio jako loše postavljen i previše je opterićivao privredu. Nema potrebe da u Crnoj Gori minimalna zarada bude na toliko nedostojanstvenom nivou od 222 eura“, naglasio je Spajić
Ministar je kazao da očekuje da će u narednoj godini biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, kao i da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura. Najavljenim promjenama poreske politike, istakao je Spajić, prethodila je dubinska analiza.
„Naravno da ne bi izlazili u javnost sa ovako ozbiljnim, čak revolucionarnim promjenama, bez dubinske analize. Ta analiza biće prezentovana u sljedećem periodu kroz predstavljanje budžeta za narednu godinu. Set zakona o budžetu će obuhvatati sve promjene poreske politike kojima će se, kako smatramo, značajno proširiti poreska osnovica“, naveo je ministar.
Kako je Spajić objasnio, razliku u prihodima državne kase nakon smanjenja oporezivanja Ministarstvo planira kompenzovati povećanjem stope poreza na dividendu, uvođenjem posebnog poreza na podizanje gotovine za pravna lica, pogresivnim oporezivanja dobiti pravnih lica, usvajanjem Zakona o igrama na sreću i reprogramom poreskog duga.
Suficit posljedica niskog nivoa rashoda
„Prihod od turističke sezone do kraja septembra iznosio je 700 miliona eura, što je doprinijelo tome da u avgustu imamo najveći suficit u istoriji Crne Gore od preko 60 miliona eura“, istakao je Spajić.
Prema njegovim riječima, postoje jake naznake da će se suficit ostvairiti i u septembru što će, kako je kazao, biti četvrti mjesec zaredom u kojem ostvarujemo suficit.
„To smo ostvarili sa tri stvari: veći prihodi od turizma, poreskom disciplinom i kontrolisanim budžetskim rashodima. Fantastično smo, moram tako da kažem, planirali rashodnu stranu budžeta i nikada nijesmo imalo ovako nizak nivo rashoda u avgustu“, podvukao je Spajić.
U državnom trezoru 600 miliona eura
U državnom trezoru se na kraju septembra nalazi oko 600 miliona eura, saopštio je Spajić.
On je podsjetio da su na dan imenovanja u državnom trezoru zatekli oko 120 miliona eura, dok su na dan prije dospijevanja sredstava iz obveznice imali oko 50 ili 60 miliona eura.
„Državni dug koji smo zatekli na nivou od 103 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) projektovan je da se smanji na nivo od 78 odsto“, rekao je Spajić.
On je dodao da je deficit koji su zatekli od 11 odsto BDP-a smanjili na nivo od tri odsto.
„Svake godine za finansiranje Budžeta zadužili smo se u prosjeku 500 miliona eura, a kapitalni budžet praktično nije postojao do početka izgradnje Autoputa. Javni dug rastao je u svim godinama u posljednjih 10 godina do nivoa od preko 100 odsto BDP-a u 2020. godini. Prvi put ove godine taj trend će se obrnuti“, naveo je Spajić.
Kako je rekao, stopa ekonomskog rasta biće 13 odsto, što je iznad onoga što su projektovali budžetom.
