Izvor Pobjede iz MUP-a kaže da je Spajić izjavu dao u petak, ali da je odbio da dozvoli pristup svojim podacima u srpskim registrima.
"Rekao je da ima samo crnogorsko državljanstvo. Nije donio nikakav dokument kojim bi to i potvrdio. Konstantno je ponavljao da ima crnogorske „papire“", rekao je naš izvor.
Registar državljana Srbije označen stepenom tajnosti, zbog čega, bez Spajićeve dozvole MUP ne može dobiti podatke od srpskih kolega.
V. d. generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Radovan Popović kazao je za Antenu M da je Spajić dao izjavu na zapisnik u vezi činjenica i okolnosti sticanja državljanstva Srbije, ali, kako je rekao, detalje iz izjave ne može iznositi u javnost shodno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti.
On je istakao da je postupak za oduzimanje crnogorskog državljanstva po sili zakona za Spajića pokrenut po službenoj dužnosti 15. februara 2023.
"Imenovani je pozvan i obaviješten o pokretanju postupka, sa ciljem zaštite interesa stranke i prava na izjašnjenje, te je u skladu sa tim istom omogućeno da se na zapisnik izjasni u vezi činjenica i okolnosti sticanja državljanstva druge države", istakao je Popović.
Prema njegovim riječima, dalje radnje u postupku sprovodiće se u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu i Zakonom o upravnom postupku.
Da je Spajić imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, ali i dvojno državljanstvo, Pobjeda je objavila još aprila 2021. godine.
Naše pisanje potvrdio je dopis Republičke izborne komisije Srbije, na zahtjev Državne izborne komisije Crne Gore, u kojem se navodi da je Spajić 10. februara ove godine imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, opština Zvezdara, Ulica Topalovićeva broj 4.
Prema podacima Pobjede, kako smo ranije objavili, Spajić je rješenjem MUP-a Srbije, Beograd, broj 204-1-27301/08 od 27. 11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije 25. januara 2009. godine.
Pitanje dvojnog državljanstva Spajića aktuelizovano je kada je bivši ministar finansija i lider Evrope sad najavio da će se kandidovati za predsjedničke izbore koji se održavaju 19. marta. Tada je DIK uputio kolegama u Srbiji zahtjev da im dostave podatke o Spajićevom prebivalištu u toj zemlji.
DIK je 18. februara odbio da potvrdi kandidaturu Spajića, uz obrazloženje da je dostavio kontradiktorne isprave. Ukazali su da je on pokrenuo postupak za prestanak državljanstva Republike Srbije, kao i da je crnogorski MUP, po sili zakona, ukazao „na potrebu da se ova pitanja razriješe pred nadležnim državnim organima, u skladu sa zakonskim odredbama, te da su takve pravne prirode da se ne mogu razriješiti u roku od 48 časova“.
Popović je ranije pojasnio da, ukoliko se ispostavi da Spajić ima dvojno državljanstvo, dalje postupanje MUP-a zavisiće od toga kako ga je stekao.
"Ukoliko to bude poslije 3. juna 2006. godine, tada će se lice pozvati da da izjavu o tome koje državljanstvo želi da zadrži. Imaće mogućnost da izabere", naveo je on tada.
Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da je MUP nadležan da kroz postupak utvrdi kad je i na koji način punoljetnom građaninu donijeto rješenje o prijemu u državljanstvo. Crnogorsko državljanstvo gubi se po sili zakona ako je, između ostalog, lice dobrovoljno steklo državljanstvo druge države, te ako se utvrdi da je rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica.
Punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, ako je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države, osim u slučaju predviđenom članom 18 stav 2 ovog zakona, piše u članu 24 Zakona o državljanstvu. Pomenuti izuzeci odnose se na sticanje crnogorskog državljanstva koje se može steći na osnovu međunarodnih ugovora i sporazuma koje je zaključila Crna Gora.
