On je kazao da je crnogorsko tržište potpuno otvoreno i cijene se slobodno formiraju, uključujući i cijene osnovnih životnih namirnica.
„Danas smo ovdje da bismo razgovarali o rastu cijena prehrambenih proizvoda i da čujemo vaše obrazloženje razloga rasta cijena, čiji smo svi svjedoci. Vlada Crne Gore ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca. Ohrabruje to što dosadašnji podaci pokazuju da će turistička sezona biti uspješna i nadam se da će to doprinijeti snižavanju maloprodajnih cijena namirnica, a naročito osnovnih“, istakao je ministar Spajić.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Vlade napominju da nemaju mogućnost da utiču na promjene cijena na svjetskom tržištu, ali ni na maržu, odnosno profit, koju marketi dodaju na nabavnu cijenu proizvoda i PDV-a. Ističu da marže, odnosno profit, zauzimaju značajno veći udio u konačnoj prodajnoj cijeni, nego PDV od 7 odsto, koji predstavlja minimalnu stopu i koji se primjenjuje na sve osnovne životne namirnice.
„Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, odnosno Vlada, je nedavno proširilo listu proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a. Osnovne životne namirnice, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast, ulje i jaja, podliježu stopi PDV-a od 7 odsto. Vladina namjera je bila da se, proširivanjem liste proizvoda sa nižom stopom PDV-a, doprinese zaštiti stanovništva od rasta cijena i očuvanju životnog standarda“, podsjetili su iz tog vladinog resora.
Prema njihovim riječima, sagovornici su saglasni da je pandemija korona virusa izazvala veoma značajne poremećaje na svjetskom tržištu, a uvođenjem zabrana ili ograničenja u kretanju, transport je postao značajno sporiji i skuplji.
„Predstavnici trgovačkih lanaca naveli su da su troškovi pomorskog transporta porasli za 2-3 puta u posljednjih 12 mjeseci“, naglasili su iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Oni su, dodaju, saglasni da su rast troškova pomorskog transporta, ali i velika tražnja i sušni period u ključnim zemljama izvoznicama hrane, kao što su Argentina, Brazil, Rusija, Ukrajina i SAD, doveli su do rasta cijena hrane na globalnom nivou za oko 25% počev od 2020. godine.
„Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Ministarstvo ekonomskog razvoja intenzivno razmatraju jedan broj kriznih mjera, koje bi bile vremenski ograničene i koje bi dovele do regulacije i snižavanja maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica. Na tom putu, neophodna je zajednička saradnja svih nas“, naglasio je ministar Spajić.
Predstavnici Vlade istakli su da je jedan od prioriteta za ovu godinu da pomogne oporavak privrede, ali da to ne smije ići na štetu građana i uticati na njihovu kupovnu moć.
