"To je posljedica nedavnog razgovora sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom", kazao je on.
Prvi korak biće hidropotencijal, kazao je Spajić.
"Francuzi imaju neizmjerno iskustvo u tom sektoru", poručio je Spajić.
Crna Gora je, kaže on, bogom dana za takve projekte, a naveo je kako će oni biti u potpunosti ekološki prilagođeni.
Resorni ministar Saša Mujović kazao je da je današnji dogovor bio "melem za dušu".
"Idemo u dobrom pravcu da šansu koju imamo valorizujemo i da to ne bude propuštena prilika kao u godinama iza nas", naglasio je Mujović.
Kandidovali dvije elektrane, Komarnica će pričekati
Vrijeme je da se izgradi novi izvor električne energije, dodao je on.
"Konkretno Kruševo i hidroelektrane na Ćehotini. Pričali smo i o Komarnici, ali ova Vlada želi da bude odgovorna prema onima koji su izrazili strahovanja povodom ekološke dimenzije tog projekta", kazao je on.
Mujović je precizirao da će, povodom Komarnice, sačekati mišljenje stručnjaka iz Agencije za zaštitu životne sredine, ali i da postoji "plan B", koji ne bi ugrozio nijedan aspekt kada je u pitanju ekologija.
Podsjetimo, projekat hidroelektrane Kruševo bio bi realizovan na Pivi, pri čemu je riječ o dijelu koji jednim dijelom zahvata i teritoriju BiH.
Ćehotina bi bila građena kaskadno, struja sa Kruševa bila bi prodavana kad bude skuplja na tržištu
Hidroelektrana Kruševo proizvodiće struju koja će biti prodavana u momentima kada njena cijena bude najveća, precizirao je Mujović.
"Ćehotina je jako važan projekat. Bio bih srećan kad bi Francuzi krenuli od tog projekta, jer tamo možemo graditi kaskadne hidroelektrane, i to da biramo - od 20 do 200 megavata", dodao je ministar.
Prednost Ćehotine je i u tome što hidroelektrana može biti građena u fazama.
Kruševo je u zoni NP, finansiranje - stvar dogovora
Upitan kada bi mogla početi realizacija projekata, Mujović je kazao kako u pogledu Kruševa postoji jedno otvoreno pitanje.
"Ako se napravi ovaj aranžman, možemo krenuti vrlo brzo. Problem sa Kruševom je što se nalazi u zoni nacionalnog parka. Čim skinemo taj balast, a nećemo ići mimo zakona, možemo odmah početi sa gradnjom"
Kako bi bili projekti finansirani - nije precizirano.
"To će biti predmet dogovora", kazao je Mujović.
Spajić: Prvi projekat na mreži mogli bismo imati 2030. ili 2031.
Spajić je kazao kako Francuska u tim projektima ima strateški interes.
"Interes Francuske je strateški, da se poveže sa Crnom Gorom. To je partnerstvo koje se ne tiče zarade na konsalting uslugama, nego dugoročno partnerstvo koje će tek da se gradi", dodao je Spajić.
Francuska kompanija, ako do dogovora dođe, bila bi manjinski partner, precizirao je premijer.
"Već od 2030. ili 2031. mogli bismo imati neki od ovih projekata na mreži", konstatovao je on.
