Odluka Vlade da osnuje novo preduzeće Montenegro Works (MW) pokušaj je formalizovanja ogromne ekonomske moći u rukama ministra finansija Milojka Spajića, koji će time imati potpunu kontrolu nad ostalim ministarstvima i svim državnim preduzećima, ocjenjuju sagovornici Pobjede. Da je Vladino rješenje protivzakonito, jer se njime krše odredbe Zakona o privrednim društvima i drugi propisi, smatraju pravnici, političari, analitičari, ali i aktuelni ministri.
Odluka o osnivanju MW donijeta je u srijedu na telefonskoj sjednici Vlade, na inicijativu Ministarstva finansija. Planirano je da preduzeće kontroliše rad i savjetuje državna preduzeća, što su do sada radili odbori direktora i nadležna ministarstva.
Formiranju nove kompanije otvoreno se usprotivio ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić. On je prilikom glasanja bio uzdržan i izuzeo je svoje mišljenje, za koje je tražio da uđe u zvanični zapisnik.
U obrazloženju, koje je u srijedu dostavio generalnoj sekretarki Vlade Žani Praščević-Milačić a juče proslijedio medijima, Bojanić je naveo da je riječ o ishitrenoj, nepotrebnoj i nejasnoj odluci, koja je u suprotnosti sa Zakonom o privrednim društvima.
- Predmetna odluka je ishitreno predložena, bez predstavljanja valjanih razloga donošenja u roku koji nije dozvoljavao ozbiljnu analizu djelatnosti, poslovnog plana, jasne dinamike razvoja, načina finansiranja, kao i moguće posljedice takve odluke. Usmena analiza i razlozi hitnosti predstavljeni od predlagača još više su me uvjerili u valjanost odluke da budem uzdržan prilikom glasanja po ovoj tački - ukazao je Bojanić.
Istakao je da SWOT analiza koju je Ministarstvo finansija predstavilo na sjednici Vlade 31. jula ne zadovoljava ni minimum ozbiljne analize koja treba da se bavi ovom veoma važnom tačkom, posebno u pogledu ciljeva osnivanja i načina finansiranja MW.
Bojanićeva osnovna dilema je da li je osnivanje ovako predloženog privrednog društva u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i Uredbe o radu Vlade, odnosno da li ovako osnovano privredno društvo ulazi u ingerencije rada dijela državne uprave.
- Ne manje je značajna visina predloženog osnivačkog kapitala u iznosu od 490.000 eura, što su značajna budžetska sredstva u trenucima kad sva Vlada i njeni organi pokušavaju da racionalizuju troškove po svim osnovama - upozorio je Bojanić, koji je Vladi 30. jula dostavio analizu pravnih aspekta odluke o osnivanju MW u kojoj se ukazuje na sve njene nedostatke.
Da je odluka o osnivanju MW pravno neutemeljena smatra advokatica Maja Živković, koja je u izjavi Pobjedi objasnila da je nejasno kako Vlada namjerava da je realizuje.
- Kako jedno društvo sa ograničenom odgovornošću, bez obzira na to ko je osnivač, može da vrši nadzor, praćenje i analiziranje finansijskog stanja drugog pravnog lica, takođe društva sa ograničenom odgovornošću? Pozitivnim propisima je određeno kako se ovakva vrsta kontrole može vršiti i od koga, a to, kod postojećeg zakonodavnog okvira, ne bi moglo da bude od strane društva sa ograničenom odgovornošću sa ovakvom strukturom i djelatnošću. Postavlja se pitanje hoće li to društvo u nastajanju nametati drugim društvima čiji je većinski vlasnik država određene obaveze mimo zakona. Iako s rezervom, jer nemamo kompletnu sliku i uvid u cjelokupnu dokumentaciju, pravno gledano nalazim da je ovakvo rješenje krajnje upitno - ocijenila je Živković.
Opasno da jedan čovjek ima svu kontrolu
Odluka Vlade naišla je i na brojne osude političara, koji su juče oštro reagovali na novi prijedlog Spajića. Najoštriji u kritikama bio je Nebojša Medojević (PzP), koji smatra da Spajić preuzima kontrolu nad Vladom i da ,,kao eksponent međunarodne finansijske mafije“ koncentriše svu finansijsku moć kod sebe.
- Preko 30 godina se bavim privatizacijom i restrukturiranjem državnih kompanija i ovo nijesam nigdje vidio. Možda Spajić planira privatizacije EPCG, Luke Bar ili Aerodroma, pa se preko holdinga taj proces može obavljati daleko od očiju javnosti i kontrole Vlade i Skupštine - saopštio je Medojević, koji tvrdi da je osnivanje državnog holdinga za upravljanje državnim preduzećima protivzakonito i veoma opasno.
- Opasna ideja je da jedan čovjek pod kontrolom krupnog kapitala upravlja državnom imovinom suprotno zakonima i bez kontrole - poručio je Medojević.
On vjeruje da Spajić povlači neprihvatljive poteze koji pretvaraju Crnu Goru u državu kojom se upravlja ,,tajno i organizovano“, bez kontrole i javnosti i transparentnosti.
Koncentrisanje moći u rukama Spajića, ali i premijera Zdravka Krivokapića, glavni je cilj osnivanja novog državnog preduzeća, smatraju u SDP-u.
- Nije konsultovana ni Skupština koja o ovako krupnim stvarima mora dati konačnu riječ. Radi se o desetinama crnogorskih kompanija, od kojih neke, poput EPCG, vrijede više od milijardu eura, pa je njihova ukupna vrijednost vjerovatno veća od cjelokupnog BDP-a države i iznosi više milijardi eura.
Donositi odluke bez mišljenja Skupštine, bez ikakvog plana, projekta, bez šire rasprave i tajno, vodi ka daljoj destabilizaciji sistema, i političkog i ekonomskog - naglasio je u izjavi za naš list Mirko Stanić (SDP).
Besmislica koju će platiti građani
Za Damira Šehovića (SD) osnivanje novog državnog preduzeća je još jedna Vladina besmislica koja će pasti na teret građana.
- Osnivanje novog državnog ,,preduzeća nad preduzećima“, koje treba da prati i analizira finansijsko stanje i rad postojećih, predstavlja nepotrebnu, nezakonitu, finansijski neodrživu, netransparentnu i brzopletu avantura Vlade, koja će kao i sve prethodne, kojih je nažalost prethodnih mjeseci bilo i previše, pasti na teret državnog budžeta - kaže Šehović.
Ovim potezom, kako navodi Šehović, obesmišljava se rad odbora direktora, resornih ministarstava, ali i Vlade koja, iako se na sva zvona hvali da je ekspertska, priznaje da nije sposobna da obavlja kontrolnu funkciju na adekvatan način.
- Očigledno je da svjedočimo obračunu među ministrima u smislu grabanja nadležnosti koje im nijesu dodijeljene Uredbom o načinu organizacije državne uprave, a ne o javnom interesu - rekao je Šehović Pobjedi.
On ukazuje na upitnu zakonitost novoosnovanog privrednog društva, opravdanost osnivačkog kapitala od pola miliona eura koja nije dokazana bilo kakvom ozbiljnijom finansijskom analizom, kao i da ne postoji ni analiza koja dokazuje finansijsku održivost preduzeća.
- Sve ovo pokazuje da nemamo ekspertsku nego eksperimentalnu pripravničku vladu, koja ne umije da se nosi sa izazovima koji se svakodnevno pred nju postavljaju, niti zna šta bi sa sobom i odgovornošću koju je preuzela - zaključio je Šehović.
Drecun: Centralno-komitetsko upravljanje
Ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da deklarisani cilj Vlade kojim želi da popravi menadžment u državnim preduzećima implicira da postojeći organi tih preduzeća nijesu kompetentni da upravljaju. To, kako smatra, ukazuje da vladajuća koalicija prećutno priznaje da su ,,dubinski“ kadrovi nedovoljno zreli da vode kompanije. Na ovaj način se suštinski ulazi u komitetsko vođenje kompanija, što može izazvati konflikte i na političkom i stručnom nivou.
- Siguran sam da Vlada nije imala namjeru da vraća u život centralno-komitetski način rukovođenja, ali neminovno je da takva struktura odlučivanja i usmjeravanja ,,odozgo“ nadređuje jaku političku poziciju Vlade u odnosu na stručnu u vođenju državnih kompanija. S obzirom na to da je većina državnih preduzeća u monopolskim pozicijama na tržištu, nema dileme da će menadžerske karakteristike rukovodilaca biti od sekundarnog značaja u odnosu na političku odanost - objašnjava Drecun.
Time, kako navodi, na značaju gubi i Zakon o privrednim društvima koji jasno definiše pravila i podjele nadležnosti organa upravljanja, koji se mogu relativizovati ovom, kako je naziva, krovnom kompanijom. Osim toga, poreski obveznici će finansirati više desetina novih radnih mjesta, što će, upozorava Drecun, uticati i na povećanje javne potrošnje.
- Ostaje nejasno kako će se rješavati konflikti između izvršnih direktora i eksperata MW. Čije će mišljenje biti važnije? Kakve će biti posljedice za menadžere, koji ne budu slušali eksperte MW? Ko će snositi odgovornost za rezultat kompanije? Da li će partijski uticaj na upravljanje biti možda čak i jači nego do sada - pita se Drecun, koji naglašava da mišljenje stranih partnera na koje se poziva Vlada ne smije biti iznad stavova domaćih stručnjaka.
