Prilikom glasanja, uzdržani su bila dva predstavnika Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP), javlja Mina.
Pomoćnik ministra pravde Slavica Rabrenović, kazala je da je prema Predlogu pomilovanje diskreciona vlast predsjednika, po kojem on može da smanji ili ukine kaznu, da je promijeni u uslovnu.
Rabrenović je objasnila da predsjednik može i bez molbe osuđenog, ili njegove porodice, da pokrene postupak za pomilovanje.
Prema njenim riječima, osuđenik može biti pomilovan u toku ili prije izvršenja kazne.
„Ako Ustav predsjedniku propisuje da može da predstavlja državu u inostranstvu i da komanduje vojskom onda može da daje pomilovanje bez mišljenje Ministarstva. Svakome se može desiti da dođe do zatvora, postoje specifični slučajevi kada osuđenik neće da pokrene molbu jer osjeća grižu savjesti, kazala je Rabrenović.
Predsjednik Odbora Ervin Spahić kazao je da je i po važećim propisima predsjednik davao pomiliovanje, navodeći da mu je nejasan član po kojem šef države ima to pravo bez postupka predviđenog zakonom.
„Predsjednika pri donošenju odluke ni do sada nije obavezivalo mišljenje Ministarstva, ali je logično da se takve odluke donose sa stručnim sudom zbog javnosti rada“, rekao je Spahić.
On smatra da se predsjedniku male države daju velika ovlašćenja, „i to kod građana može da izazove osjećaj nejednakosti“.
Rabrenović je navela da je predsjednik do sada davao pomilovanje, „ali je bio ograničen pozitivnim mišljenjem Ministarstva ili suda“.
Neven Gošović iz SNP-a kazao je da postojeći akt ne ograničava predsjednika da daje pomilovanje, navodeći da nije bilo potrebe da nije bilo potrebe donositi novi zakon.
„Nije standard u ostalim zemljama da se pomilovanje daje mimo volje osuđenika“, rekao je on.
Željko Aprcović iz DPS-a ocijenio je da je trebalo preciznije odrediti slučajeve kada predsjednik po službenoj dužnosti donosi akt o pomilovanju.
Raško Konjević iz SDP-a smatra da pojedine odredbe Predloga izazivaju pravnu nesigurnost, „jer predsjednik može i pomilovati nekoga ko je osuđen za organizovani kriminal“.
„Nijesmo još dovoljno zrelo demokratsko društvo, zato Ministarstvo mora da daje mišljenje, jer se predsjedniku daju prevelika ovlašćenja“, kazao je on.
Konjevića je zanimalo da li je praksa u zemljama regiona da predsjednik daje pomilovanje bez mišljenja Ministarstva. Rabrenović je rekla da to pravo predsjednika ne postoji u državama okruženja.
Odbor je jednoglasno podržao predloge zakona o amnestiji i o Sudskom savjetu.
foto: bosnjaci.org.me
