Druga greška su visoke kamatne stope, po kojima EU pozajmljuje zemljama suočenim sa krizom, piše Soroš u britanskom "Fajnenšel tajmsu" prenosi B92.
Političari su iz straha, prije početka bankarske krize, odlučili da izbjegnu restrukturalizaciju dugova vlada i zbog toga novcem poreskih obveznika štite vlasnike obveznica, naveo je Soroš.
"To je politički neprihvatljivo. Nova irska vlada, koja će biti izabrana u budućnosti, moraće da ukine sadašnje sporazume", smatra on i ukazuje da tržišta to znaju i da je to razlog zbog koga spašavanje Irske nije donijelo olakšanje.
Visoke kamatne stope za spasonosne kredite, ipak, prema mišljenju Soroša, onemogućavaju slabijim zemljama da povećaju svoju konkurentnost i sposobnost u odnosu na jače države.
"Uzajamna netrpeljivost između povjerilaca i dužnika će, sasvim sigurno, rasti i postoji realna opasnost da euro može uništiti političku i socijalnu povezanost Evropske unije", smatra Soroš.
Obije greške se, prema njegovom mišljenju, mogu otkloniti.
Sredstva za spašavanje bi se trebala iskoristiti za rekapitalizaciju banaka, isto kao i za obezbjeđivanje kredita državama, kaže Soroš i ocjenjuje da bi rekapitalizacija banaka bila efikasnija od kredita koji se odobravaju krizom pogođenim zemljama.
"Države bi imale niže deficite i brže bi dobile pristup tržištima ukoliko bi bankarski sistem imao dovoljnu kapitalizaciju".
Bolje je ulivati novac sada nego kasnije, i to bi trebalo raditi na cjeloevropskom nivou, a ne ostavljati odluke na svakoj državi pojedinačno, smatra Soroš i kaže da bi se tako stvorio evropski režim regulacije.
Evropska bankarska regulacija, smatra on, miješa se u nacionalni suverenitet manje od evropski vođene fiskalne politike.
Ukoliko se radi o iznosu kamata, koje zemlje suočene sa krizom moraju platiti za kredite za spašavanje, Soroš preporučuje njihovo sniženje na stopu "pri kojoj može pozajmljivati EU". Prednost bi bila stvaranje aktivnog tržišta evropskih obveznica.
Soroš na kraju dodaje da te dvije promjene i dalje ne moraju biti dovoljne i da će, možda, biti potrebna restrukturalizacija dugova nekih država.
"Dovoljno rekapitalizovane banke su to, međutim, u stanju da apsorbuju. U svakom slučaju, spriječili bismo dvije jasne greške koje osuđuju EU na sumornu budućnost", smatra Soroš.
