Profesorica na Štutgartskom univerzitetu dr Ursula Ajker, ocijenila je da Crna Gora može iz solarne energije, do 2020. godine, zadovoljiti pet do 10 odsto potreba za ukupnom energijom.
- Solarna energija može se dobro iskoristiti za proizvodnju toplotne i električne energije. Moguće je da Crna Gora do 2020. zadovolji 5 do 10 odsto potreba za energijom iz solarnih kolektora. Zbog toga treba da težite upotrebi obnovljivih izvora energije. Pogotovo upotrebi solarne energije za grijanje vode i hlađenje prostorija. Tako se može snažno smanjiti vršna opterećenja za vrijeme vaše ljetnje turističke sezone, rekla je Ajker u intervju za Portal Analitika, dodajući da solarni kolektori mogu zadovoljiti skoro 100 odsto potreba za toplom vodom u hotelima i stambenim zgradama!
Profesorica Ajker smatra da će cijene struje u budućnosti neminovno rasti, čime će solarna energija dobiti na značaju.
- Cijene struje rastu i rašće jer se svi izvori fosilnih goriva neprestano smanjuju. Zbog toga se solarna energija može nazvati energijom budućnosti, kako u Crnoj Gori tako i u svijetu. Mi trebamo solarnu energiju u budućnosti jer izvori fosilnih goriva će prije ili kasnije presahnuti navela je Ajker.
Dr Ursula Ajker slovi za jednog od najpoznatijih eksperata u Evropi u oblasti solarne energije. U Crnoj Gori je gostovala na poziv Crnogorskog centra energetske efikasnosti (CCEE). Prema studiji koju je uradio CCEE, za potpunu primjenu solarne energije u crnogorskom turizmu potrebno je oko 33 miliona eura, što bi smanjilo energetski deficit za 377 megavatčasova, odnosno 10 odsto.
ANALITIKA: Crna Gora ima deficit električne energije u iznosu jedne trećine njenog elektroenergetskog bilansa. Da li smatrate da dio nedostajuće energije Crna Gora može supstituirati ili obezbijediti preko obnovljivih izvora energije, kao što je solarna?
AJKER: Crna Gora treba da teži upotrebi obnovljivih izvora energije. Pogotovo upotrebi solarne energije za grijanje vode i hlađenje prostorija. Tako se mogu snažno smanjiti vršna opterećenja za vrijeme vaše ljetnje turističke sezone. Solarni kolektori mogu zadovoljiti skoro 100 odsto potreba za toplom vodom u hotelima i stambenim zgradama. Inovativna tehnologija zamjene elektičnih uređaja za klimatizaciju apsorpcionim hladnjacima koji rade na sunčanu toplotu takođe može smanjiti ljetnju potrošnju struje. Energija dobijena iz fotonaposkih ćelija je već dostupna i mnogo gigavata je uspješno instalirano do sada. U Crnoj Gori, koja ima visok nivo sunčanog zračenja od 1.800 kWh/m² na južno nagnutim površinama, uslovi su idealni za instaliranje fotonaponskih ćelija na zgradama. Fotonaponske ćelije su uređaji koji pretvaraju solarnu energiju u električnu.
ANALITIKA: S obzirom da pojedini djelovi Crne Gore imaju više od 200 sunčanih dana, može li solarna energija - i koliko - ublažiti deficit?
AJKER: Crna Gora ima vrlo povoljne uslove za korišćenje solarne energije. Ova energija može se dobro iskoristiti za proizvodnju toplotne i električne energije. Moguće je da Crna Gora do 2020. godine iz solarne energije zadovolji 5 do 10 odsto potreba za električnom energijom. Solarna energija može pokriti većinu potreba za toplom vodom i pomoći sistemima za grijanje. Za solarnu klimatizaciju je neophodno instalirati prve demonstracione uređaje da bi se stekla iskustva sa tehnologijom i spremno dočekao trenutak kada investicioni troškovi postanu dovoljno mali i dođe do šire primjene.
ANALITIKA: Dok ne dođe do šire primjene, da li su potrebne subvencije države za uvođenje solarne tehnologije u industriju?
AJKER: Neke nove tehnologije poput solarnog hlađenja još uvijek zahtijevaju državne subvencije, jer je tržište još uvijek malo. Isto tako su i za fotonaponske ćelije neophodne "feed-in" (subvencionisane) tarife da bi bili konkurentni na tržištu sa niskim cijenama struje.
ANALITIKA: Nedavno ste u Crnoj Gori predstavili koncept solarnog hlađenja. Da li se tehnologija solarnog hlađenja može primijeniti prije svega na crnogorsku hotelsku industriju, ali i na domaćinstva?
AJKER: Sistemi solarnog hlađenja su vrlo pogodni za crnogorske hotele, pogotovo kada oni rade tokom cijele godine, tako da se sva dobijena solarna energija koristi. Kako su specifični troškovi po kW (kilovat) rashladne snage još uvijek veoma visoki za male sisteme, kao što su porodične kuće, to je preporuka da se solarni sistemi za hlađenje ugrađuju na velikim instalacijama. Velike stambene zgrade sa rashladnim potrebama od preko 30 kW takođe mogu biti interesantne, a takođe i poslovne zgrade, bolnice i šoping molovi sa visokim potrebama za hlađenjem mogli bi biti vrlo pogodni za solarno hlađenje. Povrat investicije za solarno hlađenje na zapadu je osam do 13 godina, dok je kod vas zbog niske cijene struje dva puta veći.
ANALITIKA: Ukoliko već domaćinstvo ima solarni panel, da li se može ugraditi solarno hlađenje. Koliko bi iznosila investicija za domaćinstvo koje troši mjesečno recimo 1.500 kwh energije? Na koliko godina se može očekivati povrat investicije?
AJKER: Vidite, mali sistemi nisu konkurentni danas za primjenu solarnog hlađenja i uloženi novac se ne može vratiti za vrijeme životnog vijeka sistema. Jedino ukoliko se veliki sistemi koriste nekoliko hiljada sati godišnje, moguće je povratiti investicije čak i sa niskim cijenama struje koje su trenutno u Crnoj Gori.
ANALITIKA: S obzirom da tehnologija iskorišćavanja solarne energije postaje sve jeftinija, može li se reći da je solarna energija-energija budućnosti?
AJKER: U pravu ste. Mi trebamo solarnu energiju u budućnosti jer izvori fosilnih goriva će prije ili kasnije presahnuti. Solarna energija je jedan od izvora koji će se veoma široko koristiti u budućnosti i kao rezultat toga će se troškovi smanjiti. U mnogim zemljama potencijali drugih obnovljivih izvora kao što su hidroenergija ili biomasa se već puno koriste, tako da je glavna opcija za budućnost solarna energija koja se može korisititi u urbanim zonama i energija vjetra za obalne ili planinske lokacije sa visokom prosječnom brzinom vjetra.
ANALITIKA: Iz Njemačke je najavljen projekat Dezertek instalisanja solarnih panela u Sahari vrijedan na desetine milijardi eura. Šta mislite o tom projektu?
AJKER: Projekat Dezertek ima za cilj da instalira koncentrična solarna termalna postrojenja za proizvodnju struje za Sjevernu Afriku i za transport viškova preko novog sistema za Evropu. Ovo traži velike investicije u infrastrukutru za transport struje, ali to je koristan doprinos zadovoljenju djelimičnih potreba Evrope za strujom. Solarna termalna postrojenja imaju veliku prednost zato što mogu akumulirati toplotu tokom dana, tako da postrojenja mogu raditi 24 sata. Kako većina drugih solarnih i vjetrotehnologija imaju fluktuirajuću proizovodnju, biće veoma korisno za evropski energetski sistem da integriše procenat od kontinualne saharske struje.
ANALITIKA: Da li ste saglasni sa ocjenama da će cijene struje u budućnosti rasti s obzirom na trend zatvaranja nuklearki u svijetu?
AJKER: Cijene struje rastu i rašće jer se svi izvori fosilnih goriva neprestano smanjuju. Zatvaranje nuklearnih elektrana u Njemačkoj nije promijenilo cijenu struje jer je tamo bilo dovoljno proizvodnje iz drugih izvora kao što su gas, lož-ulje ili ugalj. Po mojem mišljenju, neophodno je i vrlo moguće zamijeniti nuklearnu energiju u svijetu energijom iz obnovljivih izvora zato što nema rješenja za problem nuklearnog otpada, a uvijek postoji i opasnost od zemljotresa koji mogu ugroziti nuklearne elektrane. Njemačka trenutno pokazuje da je ovo moguće i za visoko razvijene industrijske zemlje.
Predrag ZEČEVIĆ
