"Ne mislim da će iz ovoga proizaći ništa dobro. Ali to bi se moglo desiti da Netanjahu nestane iz izraelske politike", kazao je Solana za špansku televiziju Cadena Ser.
Solana je, bez dlake na jeziku, takođe naglasio da uprkos američkoj podršci Izraelu, predsjednik Džo Bajden "uopšte ne voli Netanjahua".
"Njih dvojica nisu prijatelji, ali nisu ni neprijatelji. Bajden nikada nije primio Netanjahua u Bijeloj kući", dodao je bivši diplomata.
Rekao je da Bajden uporno radi na pritisku na Netanjahua da ne ponovi iste greške koje su SAD učinile u Iraku nakon napada 11. septembra.
Solana je bio glavni sekretar NATO-a od 1995. do 1999., kao i šef diplomatije EU-a od 1999. do 2009. godine.
Nadalje je rekao da je proveo "puno vremena u Gazi" tokom svoje karijere, uključujući pregovore za EU da nadzire granični prelaz Rafah iz Gaze u Egipat kako bi ostao otvoren. Taj je program započeo 2005. godine i trajao je 19 mjeseci.
Takođe je Abrahamove sporazume, koji su normalizovali odnose između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahrejna, nazvao "velikom greškom", rekavši da su potkopali prethodnu ideju da zemlje priznaju Izrael putem mirovnih pregovora s Palestinom.
"Mislim da je ideja od mira do priznanja ili od priznanja za mir bila vrlo lijepa ideja", rekao je Solana.
Osvrćući se na kontekst prije napada Hamasa, Solana je takođe kritikovao Netanjahua jer je "preduzeo ogromnu kampanju da se pretvori u autokrata" kroz reformu pravosuđa.
Promovišući svoje nove memoare "Svjedok neizvjesnog vremena", Solana je iznio i svoje promišljanje današnje šire geopolitičke situacije.
"Ovaj trenutak u vremenu obilježavaju dvije glavne karakteristike: Prvo, da svijet više nisu samo velike sile. Drugo, većina naroda svijeta nije na Zapadu. Na Zapadu još uvijek vjerujemo da posjedujemo svijet, ali jasno je da to nije slučaj", zaključio je Solana.
