Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova definisala je tehničke zahtjeve tog softverskog rješenja koje će omogućiti provjeru podataka koji se isključivo odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik kojim se popisana osoba izjasnila da govori.
To je Pobjedi potvrdio ekspert iz oblasti informacionih tehnologija i doktor tehničkih nauka Srđan Jovanovski koji je nedavno, na zahtjev opozicije, imenovan na čelo te komisije, a koju je prethodno napustio Boris Marković kao prvobitni opozicioni prijedlog za tu poziciju.
Marković je neopozivu ostavku na poziciju predsjednika tog tijela podnio par dana uoči završetka popisa, tvrdeći da „komisija nije realizovala ništa što je definisano odlukom Vlade“ i da „softver koji se kreira neće provjeravati podatke“.
Jovanovski, međutim, objašnjava da je komisija svoj rad bazirala isključivo na odredbama Zakona o popisu, odnosno članovima 26 a. i 26 b. tog pravnog akta, za koji su se saglasili i vlast i opozicija.
“Definisali smo tehničke zahtjeve za softver koji, prema Zakonu o popisu, omogućava provjeru isključivo podataka koji se odnose na vjeru, nacionalnost i jezik”, rekao je Jovanovski.
Pojašnjava i da softver koji je urađen „nema veze sa provjerom ostalih popisnih podataka“, jer to nije definisano ni Zakonom o popisu niti Sporazumom o uslovima za održavanje popisa, koji je Vlada dogovorila sa predstavnicima opozicionih partija i nacionalnim savjetima.
“Softver niti broji niti utiče na popisne rezultate. Softver omogućava samo provjeru ovih podataka koji su definisani članovima 26 a. i 26 b. Zakona o popisu”, naglašava Jovanovski.
Ističe i kako je Uprava za statistiku, kao institucija koja raspolaže popisnim podacima, vlasnica tih podataka, dok građani, kao učesnici u popisu, raspolažu kopijama svojih popisnica koje su u svakom trenutku provjerive.
“Član 26. a Zakona o popisu građaninu omogućava da ode u Monstat i da mu tamo neko pokaže da li je ono što Monstat ima isto ono što piše u kopiji popisnice, odnosno da li je vaš popisivač pravilno prenio podatke. Član 26. b propisuje kreiranje softvera koji će dodatno omogućiti da građani iz udobnosti svog doma, putem telefona ili računara provjere podatke koji se odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik”, navodi Jovanovski.
On tvrdi da je komisija prilikom izrade softvera ispoštovala sve najnovije tehničke zahtjeve sa aspekta onemogućavanja eventualnih zloupotreba u smislu da neko, kako kaže, na slučajan način može da učita tuđe podatke.
“Zahtjev je bio da softver bude takav da vi ili ja kao građani možemo jednom ili dva puta da upitamo bazu podataka. Ukoliko bi neko pokušao zlonamjerni upad u bazu, softver bi omogućio da se isprati sa koje adrese, odakle i kako je to rađeno. Dakle, ovo je samo sistem koji omogućava čitanje sa kopija podataka koje ima Monstat, tako da podaci ni u jednom trenutku nijesu ugroženi”, naveo je Jovanovski.
On kaže da je informisan o svim nedoumicama koje su, u smislu provjere podataka, pratile ovaj popis i da je većina njih zapravo besmislena.
“Čuli smo dilemu koja se odnosi na to kako će neko ko nije popisan da provjeri svoje podatke. To vam je isto kao da kažete: „Nisam odigrao loto, kako da znam jesam li dobio?“ Pa ako nijeste bili u igri, nijeste ni dobili, vrlo je jednostavno.
Građani su bili obavezni da se popišu. Onaj ko se nije popisao, nema ga na popisu. Ovo nijesu izbori da ga neko zloupotrijebi. Ako dođe do neke zloupotrebe to nije stvar ovog softvera, jer softver nema ni logičke ni tehničke mogućnosti da bilo šta provjeri”, navodi Jovanovski.
Objašnjava da softver, upoređivanjem podataka sa dva popisa, može izvršiti provjeru toga da li se određeni građanin oba puta jednako izjasnio.
“Međutim, vi u Crnoj Gori danas možete da se popišete kao Bantu crnac, sjutra možete da budete Marsovac, a prekosjutra Japanac. Ako ste se danas popisali na jedan način, već sjutra možete da promijenite mišljenje i ne postoji taj zakon koji može da vas spriječi da to uradite. Jedino što ovaj softver može da provjerava jeste je li se Srđan Jovanovski na ovom popisu popisao isto kao i na prošlom, ali pošto me zakon ne sprečava da mijenjam mišljenja između dva popisa, onda se ni to ne može provjeriti. Sa druge strane, mi niđe u državi nemamo bazu ili registar koji kaže kojim jezikom govori Srđan Jovanovski i koje je nacionalnosti. Postoje samo podaci o državljanstvu, ali se to popisom nije pitalo. Odnosno, ovaj softver ne omogućava da provjeravate svoje državljanstvo. Nema ni potrebe za tim, jer ga imate kući”, naveo je on.
Jovanovski pojašnjava da ni ideja ni u jednom trenutku nije bila da softver provjerava vjerodostojnost popisnih podataka, jer su to, kako je kazao, trebali da rade popisivači na terenu.
“Softver je samo trebao da omogući da građani provjere jesu li popisani onako kako su oni željeli da budu, odnosno kako su se izjasnili i on to omogućava. Oko Zakona o popisu su se saglasile i pozicija i opozicija, a softver je napravljen shodno odredbama tog zakona”, zaključio je on.
Nakon što je komisija definisala tehničke zahtjeve softvera, Uprava za statistiku je u petak raspisala tender za izbor kompanije koja će raditi na izradi tog rješenja.
Vrijednost te javne nabavke je, kako piše na vebsajtu Centralnog registra javnih nabavki Crne Gore, 16.529 eura sa porezom na dodatu vrijednost od 3.471 euro.
Uz ovaj poziv objavljena je i „specifikacija za softversko rješenje koje će licu koje se popisuje omogućiti da provjeri svoje identitetske podatke koji su prikupljeni tokom procesa popisa stanovništva“, a na koju je Vlada ranije stavila oznaku „interno“, čime je taj dokument bespotrebno proglasila tajnim.
Predviđena revizija koda kompanije koja pobijedi na tenderu
Kod kompanije koja pobijedi na tenderu za izbor firme za izradu softverskog rješenja za provjeru identitetskih podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva biće podložan reviziji, saopštio je Pobjedi predsjednik komisije za praćenje uspostavljanja tog softvera Srđan Jovanovski.
“Ko god da dobije tender, njegov kod će biti podložan provjerama kako bi se ustanovilo radi li ono što je traženo zahtjevima i kako bi se provjerile sve bezbjednosne specifikacije”, objasnio je Jovanovski
