Crna Gora je u pojedinim oblastima socijalne politike napravila važne iskorake, ali proces pristupanja Evropskoj uniji mora snažnije osigurati da reforme smanjuju siromaštvo, nejednakost i socijalnu isključenost. To je jedna od ključnih poruka nove studije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) „The Social Dimension of EU Enlargement in the Western Balkans“.
Studija dr Mirne Jusić analizira programe ekonomskih reformi za period 2022–2025, reformske agende zemalja Zapadnog Balkana, instrument IPA III i obaveze u procesu pristupanja EU. Nalazi pokazuju da su zapošljavanje i razvoj vještina u središtu reformi, dok su socijalna zaštita i zdravstvo znatno manje zastupljeni, iako upravo te oblasti neposredno određuju kvalitet života građana.
Crna Gora se izdvaja kao jedna od rijetkih zemalja čija reformska agenda sadrži posebnu reformu sistema socijalne i dječije zaštite. Planirana su unapređenja e-socijalnog sistema, bolje usmjeravanje materijalne podrške i najmanje tri socijalne usluge u svakoj opštini, u skladu sa lokalnim potrebama. Predviđen je i minimalni paket garantovanih socijalnih usluga, što može ojačati podršku za život u zajednici.
Istovremeno, studija upozorava da nova davanja nisu uvijek dovoljno usmjerena na smanjenje siromaštva. Uvođenje univerzalnog dječijeg dodatka i davanja majkama troje ili više djece povećalo je izdvajanja, ali je Evropska komisija ukazala da smanjenje ciljane materijalne podrške može oslabiti ukupni učinak socijalnih transfera na siromaštvo. Prosječne penzije u Crnoj Gori takođe često ostaju ispod nivoa minimalne zarade.
Na tržištu rada potrebno je ojačati Zavod za zapošljavanje, unaprijediti i redovno ocjenjivati aktivne mjere, pripremiti punu primjenu Garancije za mlade te povećati kapacitete inspekcije rada. Posebnu pažnju treba usmjeriti na mlade, žene, osobe sa invaliditetom, Rome i druge građane koji se suočavaju sa preprekama pri zapošljavanju. Studija naglašava i potrebu jačanja socijalnog dijaloga.
Crna Gora ima gotovo univerzalan obuhvat zdravstvenim osiguranjem i po javnim izdvajanjima za zdravstvo najbliža je prosjeku EU među zemljama regiona. Ipak, ostaju pitanja finansijske održivosti sistema, odlaska stručnog kadra i visokih troškova koje građani plaćaju iz vlastitog džepa. U obrazovanju su potrebni stabilno finansiranje reformi, veći obuhvat ranog i predškolskog obrazovanja te kvalitetnije i inkluzivnije obrazovanje na svim nivoima.
FES preporučuje da socijalna poglavlja 19, 26 i 28 dobiju veći značaj već u ranijim fazama pristupanja. Napredak bi trebalo pratiti kroz pokazatelje Evropskog stuba socijalnih prava, a reforme ocjenjivati prema tome jesu li smanjile siromaštvo, povećale dostupnost usluga i unaprijedile sigurnost građana.
Evropske integracije moraju biti više od institucionalnog procesa. Njihov uspjeh zavisi od toga da li građani osjećaju da donose pravednije društvo, kvalitetnije javne usluge i sigurniju budućnost. Socijalna prava su fundamentalna prava.
Dodatne informacije i publikacije:
Sažetak studije na linku
Puna studija i dodatni materijali na linku.
O Friedrich-Ebert-Stiftung: FES je politička fondacija usmjerena na vrijednosti slobode, pravde i solidarnosti te na jačanje demokratije i socijalne pravde.
