Mapiranjem je zahvaćeno 51 posto Jadranskog mora, te je povećano znanje i dostupnost podataka o bioraznolikosti za bolju zaštitu ekosistema Jadrana te održivost korištenja prirodnih dobara.
"Uspjeli smo nešto što smo na početku mislili da je teško izvodivo, ali uz iznimno velik napor i velik broj stručnjaka, brodova i gotovo dvije godine neprestanog boravka na moru, uspjeli smo finalno doći do karte”, kazao je Ante Žuljević, stručni suradnik projekta.
Karta izgleda ovako i prva je takva karta na Mediteranu:
“Ona će poslužiti s jedne strane za integrisano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, za održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru”, kazao je Aljoša Duplić, direktor Zavoda za zaštitu prirode.
Jedno zabrinjavajuće otkriće
Ovo je samo jedan od uređaja kojima su se koristili na terenu da bi pristupili velikim dubinama poput one u Jabučkoj kotlini, a sve ih je dovelo i do novih otkrića.
"Potopljeni otoci. Vidjeli smo da duž Jadrana imamo jednu terasu na minus 70 metara koja je bila paleobala prije 50-ak hiljada godina”, istakao je Slobodan Miko, direktor Hrvatskog geološkog instituta.
No nije sve idealno, pa su ih istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru. Do sada se procjenjivalo da se prostiru na 120 hiljada hektara. Duplić kaže kako su preciznim mjerenjima utvrdili kako se ipak radi o, znatno manjih, 40-ak hiljada hektara. Što je čak tri puta manje.
I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća Jadranskog mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma, ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mjere, piše N1.
"Bolja regulacija sidrenja, korištenje isključivo bova na takvim stanišnim tipovima, ne bacanje sidra, kontrola toga. To je jedna od najočiglednijih mjera koja će u budućnosti biti snažnije implementirana”, kazao je Duplić.
Karta morskih staništa ključan je alat za održivo korištenje morskih resursa
On je istakao je kako je riječ o početku pravilnog upravljanja i zaštiti Jadranskog mora.
"Detaljna karta morskih staništa za 51 posto Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja. Očekuje se objavljivanje značajnog broja naučnih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku, već i za međunarodnu naučnu zajednicu", izjavio je Duplić.
Dodao je da je svaki od konzorcijskih partnera pridonio jedinstvenim znanjem i vještinama čineći taj projekt primjerom uspješne saradnje u zaštiti i očuvanju hrvatskog dijela Jadrana, a u idućem razdoblju mapiraće preostalih 49 posto hrvatskog dijela Jadrana.
Vođa Laboratorija za informatiku i modeliranje na Institutu Ruđer Bošković, Tin Klanjšček rekao je kako je direktnim opažanjima bilo pokriveno 18 posto površine obuhvaćene projektom, dok se ostalih 82 posto modeliralo.
Prema njegovim riječima, model kojeg su razvili, validirali i implementirali, na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže i s vrlo visokom tačnošću predviđa staništa na trećem nivou Nacionalne klasifikacije staništa.
„Riječ je o kompleksnim modelima te velikom poduhvatu kada su u pitanju terenska snimanja jer je povlačnim kamerama snimljeno morsko dno Jadrana na više od 3.700 područja, najčešće od same površine pa do 50-tak metara dubine, rekao je vođaj Laboratorija za bentos na Institutu za okeanografiju i ribarstvo, te vođa aktivnosti mapiranja Ante Žuljević.
Obrada prikupljenih podataka i izrada karata zahtijevala je gotovo duplo više vremenskog angažmana od terenskih snimanja, no uprkos obimu posla projekt je završen u zadatim rokovima, dodao je.
