Snimak je objavljen nakon predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, u aprilu na društvenim mrežama. Nakon toga je objavljen i u pojedinim medijima, ovog puta, sa zamagljenim licem dječaka.
Jedna korisnica Tvitera je objavila snimak na svom profilu i pozivala nadležne organe da reaguju.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković je povodom tog slučaja formirala mišljenje u kome navodi da taj čin predstavlja vid zloupotrebe roditeljskih prava i povredu najboljeg interesa djeteta, te da policija i tužilaštvo nijesu ispitali slučaj.
Prema mišljenju zaštitnika prekršeni su brojni zakoni – Porodični zakon, Zakon o držanju oružja, Konvencija o pravima djeteta, Zakon o javnom redu i miru, pa i Krivični zakonik Crne Gore.
Policiju je o događaju obavijestio zaštitnik i tada je formiran predmet. Osim što je policija uzela izjavu od korisnice Tviter naloga koja je objavila snimak želeći da ukaže na loše prakse, nije učinjen nijedan dalji korak u istrazi.
Građanka koja je objavom pozvala ombudsmana da reaguje, kazala je da ne zna ko je autor spornog snimka.
Policija slučaj nije dalje istraživala, piše u mišljenju Mijušković, već je obavijestila nadležno državno tužilaštvo koje se izjasnilo da u radnjama građanke koja je objavila snimak nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
"Takođe, Osnovno državno tužilaštvo nije naložilo sprovođenje drugih aktivnosti policiji", piše Mijušković.
Ona navodi da osim uzimanja izjave od pomenute građanke nijesu preduzete druge predistražne mjere i radnje u cilju identifikacije lica koje je snimak sačinilo i objavilo, odnosno identifikacije djeteta i roditelja/staratelja, što je bilo neophodno.
U mišljenju se navodi da su policija i tužilaštvo u konkretnom slučaju trebali imati proaktivniju ulogu, naročito u cilju zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, kao i u cilju obezbjeđenja većeg stepena bezbjednosti u društvu i poštovanja zakona.
Zbog toga je zaštitnik pokrenuo postupak i zatražio i dobio izjašnjenja od Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije.
U izjašnjenju glavnog policijskog inspektora se navodi da su službenici OB Podgorica prikupili obavještenja od građanke koja je naglasila da je snimak preuzela sa neke od društvenih mreža, ali da joj nije poznato ko je autor predmetnog snimka.
Ni policija ni tužilaštvo nijesu preduzeli radnje kako bi se utvrdio identitet osobe koja je snimila dječaka, niti su istraživali ko je djetetu omogućio da puca iz vatrenog oružja.
Prema Zakonu o oružju oružje i municija moraju se čuvati, tako da nijesu dostupni licu koje nije ovlašćeno da ih posjeduje, a naročito, kao ni maloljetnim licima, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu ili na drugi bezbjedan način. Takođe, zabranjena je upotreba oružja na javnom mjestu ili na drugom mjestu gdje se može ugroziti bezbjednost građana.
Prema Porodičnom zakonu roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske dužnosti, lišava se roditeljskog prava. Zloupotreba prava postoji naročito ako roditelj podstiče dijete na vršenje krivičnih djela; razvija loše navike i sklonosti i slično...
A Krivični zakonik Crne Gore propisuje da će se roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloljetno lice o kojem je dužno da se stara, kazniti zatvorom do tri godine.
Članom 219, navodi se u mišljenju, roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje navodi dijete na radnje koje ne odgovaraju uzrastu maloljetnog, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Prema mišljenju ombudsmana, prekršen je i Zakon o javnom redu i miru.
"Roditelj, usvojilac, hranitelj ili staratelj koji navodi ili uz upotrebu prinude podstiče dijete na vršenje prekršaja određenih ovim zakonom, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 200 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana", citirana je stavka Zakona u ovom mišljenju zaštitnika.
Zaštitnik misli da je trebalo preduzeti sve raspoložive mjere i radnje na otkrivanju identiteta autora snimka i djeteta, kako bi se zaštitilo dijete od neodgovornog ponašanja pojedinaca i kako se ovakvi slučajevi ne bi događali i djeca ne bi zloupotrebljavala.
Preporučili su nadležnima, policiji i tužilaštvu da kod sumnje u zloupotrebu djece preduzmu sve mjere i radnje na utvrđivanju identiteta počinioca, odnosno lica koje zloupotrebljava djecu ili ih podstiče na vršenje krivičnih djela/prekršaja.
