On je poručio da će, ukoliko šef parlamenta Aleksa Bečić ne prepozna da neko od predstavnika manjina treba da bude jedan od potpredsjednika Skupštine i ako se takva praksa ne reguliše kroz Poslovnik, to biti korak unazad u odnosu na prethodne skupštinske sazive.
Smailović je naveo da je Klub poslanika BS-a Radnoj grupi za izmjenu poslovnika predložio da manjinske partije imaju potpredsjedničko mjesto u parlamentu, a da ono pripada partiji manjina koja ima najviše mandata.
„Međutim, Bečić je nedavno predložio da Skupština kao i do sada ima tri potpredsjednika, dva iz vlasti i jednog iz opozicije. U tom slučaju, predstavnika manjina na mjestu potpredsjednika najvjerovatnije neće biti“, rekao je Smailović agenciji MINA.
On smatra da je to sigurno korak unazad i nešto što treba da zabrine crnogorsko društvo.
„Krećemo se jednom linijom gdje se prosto manjinski narodi i tamo gdje su do sada imali mjesta, polako istiskuju. To nije dobro za demokratiju i evropske integracije naše države i ovo sigurno nije poruka da je Crna Gora država svih“, naveo je Smailović.
On je kazao da su očekivali da će Bečić imati više sluha u odnosu prema potrebi afirmacije politike manjina.
Smailović je poručio da zemlje okruženja, koje su u prošlosti u odnosu na Crnu Goru zaostajale kada su u pitanju poštovanje prava manjinskih naroda i principa afirmativne akcije, danas korak ispred Crne Gore u odnosu prema manjinskim narodima.
"Imate države u regionu koje su manjinskim narodima obezbijedile mjesta predsjednika i potpredsjednika Skupštine. Nažalost, mi umjesto da idemo naprijed i da pratimo pozitivne trendove, mi se na ovaj način vraćamo unazad“, rekao je Smailović.
On je podsjetio da su manjinske partije u prošlom sazivu Vlade imali potpredsjednika Vlade i pet ministara iz redova manjinskih naroda, kao i potpredsjednika Skupštine.
„Što je od strane naših međunarodnih partnera prepoznato kao pozitivan primjer ne samo na Balkanu, već i šire. Danas, imamo skoro jednovjersku i jednonacionalnu izvršnu i zakonodavnu vlast", istakao je Smailović.
Kako je poručio, na taj način, jedna četvrtina građana Crne Gore je potpuno marginalizovana i to ne ide u prilog nastavku demokratizacije društva.
