Tadić je u subotnjem intervju „Blicu“ iznio inicijativu da zemlje Balkana, po principu racionalnih i ekonomičnih Skandinavaca, počnu da dijele zemljište za ambasade ili trgovinska predstavništva, da bi smanjile svoje troškove za razne takse i zakupninu.
„Troškovi su nam enormni, ajde da se ponašamo racionalno i uštedimo više novca za bolji život građana“ predložio je Tadić. Inicijativa bi mogla da bude model za rješavanje problema sukcesije između zemalja bivše Jugoslavije. Konkretno, rezidencija u Rimu, za koju je Vlada Srbije već donijela odluku da se iseli i ustupi Sloveniji, ali nije i našla sredstva da odluku sprovede, mogla bi takođe da bude dio „skandinavskog“ dogovora.
- O tome do sada nije bilo razgovora tokom razgovora o sukcesiji. Postoji odluka o podjeli koju treba sprovesti i koja zahtijeva znatna sredstva zbog iznajmljivanja novih prostora za diplomatska predstavništva. Postoji ideja da se u rješavanju ide korak po korak. Ideja predsjednika Tadića je dobra i nadam se da bi mogla biti sprovedena. Zajednička diplomatska ili trgovinska predstavništva su moguća ako su zemlje u dobrim odnosima i onda je to lako izvesti - kaže za „Blic“ Gaša Knežević, šef srpskog tima za pitanja sukcesije.
Srbija mora da napusti 24 od 44 diplomatsko-konzularna objekta koje koristi od raspada SFRJ i ustupi ih drugim zemljama naslednicima. Bilo je ideja da krajnji rok bude do kraja 2011. godine, ali to nije dogovoreno, a kako stvari stoje sa budžetom, i to će biti teško. Zenit Kelić, pomoćnik ministra spoljnih poslova BiH i član mješovite grupe za sukcesiju, kaže za „Blic“ da je ideja predsjednika Tadića odlična i da je BiH sa Slovenijom već razgovarala na temu zajedničkog nastupa u oblasti ekonomije.
- Poznat nam je koncept skandinavskih zemalja i podržavamo ideju predsjednika Tadića. Troškovi diplomatskih predstavništava su zaista veliki, a na nekim tržištima zaista nema opravdanja da trgovinska predstavništva budu odvojena. Bilo bi dobro da recimo to primijenimo na ambasadi u Španiji. Zgrada ambasade u Madridu pripala je BiH, koristi je Srbija i dalje. Ali ta zgrada je zaista ogromna i ako bismo uskladili naše interese tamo i potrebu za manjim prostorom, možda bismo došli do rješenja upravo uz pomoć skandinavskog modela - kaže Kelić za „Blic“.
Kelić najavljuje da bi sljedeći sastanak mješovite grupe za sukcesiju trebalo da se održi krajem novembra u Sarajevu. To bi, naravno, bila prilika da se predstavnici svih republika nasljednica dogovore o novoj ideji. Za svaku odluku je, inače, potreban konsenzus.
Od 123 objekta čija je vrijednost 266,40 miliona dolara naslijeđene diplomatsko-konzularne imovine (67 ambasada i generalnih konzulata, 33 rezidencije, 17 stanova i kuća i pet građevinskih parcela) za sada je trećina raspodijeljena, ali samo na papiru. Osim generalnog konzulata u Klagenfurtu, koji od početka koristi Slovenija, na terenu ništa nije vraćeno. Na primer, zgrada ambasade u Varšavi koju Srbija treba da vrati pripala je, po poljskom zakonu o restituciji, jednom građaninu Poljske. Dakle, čak ni ono što nije predmet spora između bivših republika nije riješeno.
- Do dogovora možemo da dođemo i u bilateralnim razgovorima, naročito za objekte koji nisu sporni, Na primjer, rezidencija u Budimpešti je prazna, niko je ne koristi, a pripala je BiH po dogovoru o sukcesiji. Takođe, postoji plan objekata za koje niko od bivših republika nije zainteresovan, a procijenjena vrijednost tih objekata je oko 55 miliona dolara. Iako je svakome od nas stalo da se to proda i da se novac podijeli, još nismo uspjeli da se dogovorimo. Zato je veoma važna dobra klima u dogovorima i nadamo se ubrzanju pregovaranja - kaže Kelić za „Blic“.
Premijer Slovenije Borut Pahor posjetiće sjutra Srbiju gdje će u Inđiji, zajedno sa srpskim kolegom Mirkom Cvetkovićem, otvoriti topionicu cinka Metal, najveću slovenačku investiciju 2010. godine, vrijednu 21 milion eura. Pahor će u Beogradu otvoriti i novu ambasadu Slovenije, koja će zbog ukidanja viza za srpske državljane imati manji broj službenika. Slovenački premijer će razgovarati i sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i predsjednicom skupštine Slavicom Đukić- Dejanović, a jedna od tema je potreba rješavanja podjele imovine bivše SFRJ.
(blic.online)
