Rezultat je jasan: Slovenija je podijeljena i mi ne možemo jedinstveno pregovarati s Hrvatskom. Izgubili smo za nekoliko hiljada glasova. Ovakvo pitanje ne bi uopšte smjelo biti pitanje referenduma nego bi o njemu morali zauzeti jedinstven stav - izjavio je Janša.
Njegov kolega iz SDS-a Zvonko Černač bio je još pesimističniji.
- Ostaćemo zapisani u istoriji kao generacija koja je izgubila more - rekao je Černač.
Slično je komentarisao i Marjan Podobnik, vođa „25. aprila 1991.“, koji je nedavno pokušao organizovati i referendum o ulasku Hrvatske u NATO.
- Od danas Slovenija nije pomorska država - zaključio je Podobnik, a Joško Joras, najpoznatiji slovenski bundžija, rekao je kako će kao demokrat poštovati rezultat referenduma.
- Nadam se cijena tog rezultata neće biti previsoka.
Zmago Jelinčič, prvak SNS-a je pak istaknuo kako glasači na referendumu nisu glasali o sporazumu nego o tome jesu li protiv Pahora ili protiv Janše.
Pravi pobjednik ovih izbora, premijer Borut Pahor, zadovoljan je rezultatom.
- Slovenija je danas dobila puno prijatelja, ne samo u regionu, nego u cjelokupnoj međunarodnoj politici. Svima koji su glasali ZA, PROTIV ili nisu izašli na glasanje želim poručiti kako je ovo istorijski dan u kojem smo riješili puno problema, - rekao je Pahor i pozvao na jedinstvo u daljnjim koracima.
Slovenski predsjednik Danilo Tirk takođe je pozvao na jedinstvo, a rezultat referenduma ocijenio je kao korak naprijed u rješavanju spora između Slovenije i Hrvatske.
- Pobijedio je zdrav razum. Ovo je win-win situacija za Sloveniju i Hrvatsku - ocijenio je Bredli Friden, otpravnik poslova u američkoj ambasadi koji je došao da čestita Pahoru.
Sa tim se slaže i hrvatski predsjednik Ivo Jospipović, koji je kazao da je rezultat referenduma u Sloveniji „pobjeda Slovenije, Hrvatske i EU“.
Na referendumu su juče Slovenci odgovorili na pitanje - da li podržavaju zakon kojim bi na snagu stupio arbitražni sporazum sa Hrvatskom.
Taj sporazum treba da riješi 18 godina duga tri granična spora između Slovenije i Hrvatske, zbog kojih je Slovenija godinu dana blokirala dalje približavanje Hrvatske EU. Arbitražni sporazum su već potpisali premijeri obeju zemalja i ratifikovala oba parlamenta.
Značajan dio javnosti u Sloveniji smatra da to pitanje nije ni trebalo postavljati na referendumu, jer narod nije kvalifikovan da odgovori na njega, naročito kad se uzme u obzir da odgovor pretpostavlja i znanje pomorskog i međunarodnog prava, uz dobro poznavanje istorije i spoljne politike.
Ni pravni stručnjaci, ni političari i istoričari, već godinama, ne mogu da se usaglase oko ovog pitanja. Ključno pitanje za Sloveniju, koje zapravo i stoji iza referendumskog pitanja, je da li će joj arbitražni sporazum, odnosno petočlana arbitražna komisija sastavljena od pet međunarodnih sudija, obezbijediti izlazak na otvoreno more.
Naime, Slovenija Piranski zaliv smatra svojim, a sebe pomorskom državom sa pravom dodira sa međunarodnim vodama u Jadranu. Sa druge strane, Hrvatska taj zaliv naziva Savudrijskom valom i smatra svojim, bar u njegovom većem dijelu. Upravo zbog toga je Slovenija godinama i odbijala hrvatske predloge da se otvorena granična pitanja riješe na nekom od međunarodnih sudova, kao što je odbijala i da se riješe na osnovu međunarodnog prava.
