Vlast pripada građanima. Tako piše u Ustavu, koji jasno propisuje da se vlast može zasnivati isključivo na slobodno izraženoj volji građana na demokratskim izborima. Zato izborna pravila nijesu tehničko pitanje za stručnjake, već temelj povjerenja u državu. Bez poštenih pravila nema ni stvarnog demokratskog izbora.
Žan-Žak Ruso je još prije više od dva vijeka upozorio da je „narod slobodan samo na dan izbora“. Ta misao i danas podsjeća da izbori nijesu dovoljni sami po sebi. Oni imaju smisla samo ako se odvijaju po pravilima koja svim učesnicima garantuju ravnopravnu političku utakmicu i omogućavaju da izborni rezultat zaista bude izraz slobodne volje građana.
Upravo zato izborna reforma nije politički hir, već ustavna obaveza. Zatvorene izborne liste, nepovjerenje u birački spisak, nedovoljna kontrola finansiranja kampanja i slabe sankcije ostaju problemi na koje godinama upozoravaju domaći i međunarodni posmatrači. CeMI je i nakon parlamentarnih izbora 2023. ukazao da izborni zakoni sadrže brojne pravne praznine i nejasnoće koje ostavljaju prostor za zloupotrebe.
Iskustva država srednje i istočne Evrope pokazuju da se demokratija ne učvršćuje sama od sebe. Zemlje poput Estonije, Češke, Slovenije i baltičkih država godinama su unapređivale izborno zakonodavstvo kako bi povećale povjerenje građana, ograničile zloupotrebe i ojačale institucije. Nijedna demokratija nije oslabila zbog poštenijih izbornih pravila – naprotiv, upravo su reforme učinile njihove političke sisteme otpornijim.
Kod nas se, međutim, izborna reforma pretvorila u vječno obećanje. Ustavna većina potrebna za izmjene izbornih zakona, umjesto mehanizma za postizanje širokog konsenzusa, često postaje izgovor za odlaganje. Rokovi prolaze, odbori se formiraju i produžavaju mandate, a gotovo svake izbore dočekujemo sa istim pravilima.
Zato izborna reforma mora značiti više od političkog dogovora. Ona podrazumijeva otvoreniji izborni sistem, uređen birački spisak, potpunu transparentnost finansiranja kampanja i jednaka pravila za sve učesnike. Samo tada građani mogu biti sigurni da njihov glas zaista odlučuje o tome ko vrši vlast.
Sve dok se izborna reforma odlaže, odlaže se i puno ostvarenje ustavnog načela da vlast pripada građanima. Zato ovo nije pitanje interesa jedne partije niti jednih izbora, već pitanje kvaliteta crnogorske demokratije. Ako želimo da budemo slobodni više od jednog dana, onda izborna pravila moraju jednako štititi volju svakog građanina, a ne interese političkih elita.
(Autor je advokat)
