Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja, pa je potrebno da država sprovede dodatne i djelotvornije mjere, utvrdila je Državna revizorska institucija.
DRI je izvršila paralelnu reviziju „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru“, u saradnji sa kojegama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Oni su, od novembra 2019. do juna ove godine, pregledali regulativu i dokumentaciju koja se odnosi na aktivnosti i dužnosti nadležnih institucija za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja Jadrana.
Preporuke ignorisane
DRI je konstatovala da, nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana, nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima.
"Nije usvoijen revidirani plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine, niti uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika. Nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, nisu ratifikovane neophodne konvencije i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih", navodi se u izvještaju revizora Blaža Savkovića i Jadranke Delibašić.
Ukazano je da nijesu realizovane sve preporuke i mjere iz „Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu“, kao i da Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo.
DRI preporučuje Vladi da u cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora, kao zajedničkog prirodnog nasljeđa ovih zemalja, uspostavi stalni odbor ili platformu za razmjenu informacija i iskustva, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja.
Visok rizik
Nakon sprovedenih revizija u zemljama regiona, vrhovne revizorske institucije (VRI) su se složile u pogledu hitnosti mjera koje vlade moraju da usvoje.
"VRI smatraju da ekološki rizik i opasnost po okolinu povezan sa iznenadnom ozbiljnom pomorskom nesrećom zahtijeva hitnu prekograničnu saradnju kako bi se upravljanje vanrednim situacijama sprovelo usvajanjem zajedničkog plana za reagovanje u hitnim slučajevima za sve države koje izlaze na Jadransko more i organizacijom zajedničkih programa vježbi", zaključak je paralelne revizije.
