Poslanici su takođe većinom glasova usvojili i predlog zaključaka koji su zajednički napravili koalicioni partneri, Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP).
Za usvajanje zaključaka glasalo je 48 poslanika, 13 je bilo protiv, a 19 uzdržano javila je MINA-BUSINESS.
Skupština nije prihvatila predloge zaključaka koje su podnijeli poslanici Pokreta za promjene (PzP), a koji su se odnosili na to da tužilac otvori istragu o krivičnim radnjama prilikom privatizacije KAP-a, kao i da država ne prihvati da vrati dugove KAP-a, jer može da uđe u pravnu borbu da ih ne prizna.
Poslanici DPS-a i SDP-a oformili su zajedničke zaključke, nakon nekoliko dana pregovaranja, koje je u Skupštini iznio ministar ekonomije, Vladimir Kavarić.
U zaključcima se, između ostalog, navodi da Skupština zadužuje Vladu da raskine saradnju sa ruskim partnerom i preuzme kontrolu u KAP-u.
Skupština obavezuje Vladu i da angažuje kvalitetan menadžment i preuzme sve neophodne mjere uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova, kao i napora da se izbjegne stečaj kao neželjena, a moguća opcija.
“Novi menadžment je dužan da obezbijedi izradu nezavisne studije održivosti aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori po svim segmentima, a ukoliko studija utemelji održivost onda budućem partneru treba ponuditi osnovu za izgradnju energetskih kapaciteta koji će biti u funkciji aluminijumske proizvodnje”, rekao je Kavarić.
Skupština, prema usvojenim zaključcima, zadužuje Vladu da očuva Elektroprivredu (EPCG) u većinskom državnom vlasništvu i da uloži maksimalne napore uspmjerene u pravcu njenog osposobljavanja za izgradnju novih kapaciteta.
Takođe, zaključak je i da Vlada obezbijedi potpunu i nezavisnu reviziju poslovanja KAP-a od dana preuzimanja od ruskog partnera.
Poslanik SDP-a, Damir Šehović kazao je da se Crna Gora nalazi na ekonomsko političkoj raskrsnici iz koje mora naći izlaz.
“Svako pogrešno kretanje bi dovelo do toga da postanemo zatočenici biznisa jedne strane kompanije. Treba tražiti odgovor na pitanje šta dalje”, smatra Šehović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Velizar Kaluđerović, poručio je da bi trebalo hitno ući u KAP kao i individualizovati odgovornost za sve ovo što se desilo.
On je podsjetio na lošu situaciju u fabrici dodajući da KAP već godinu ne plaća ni jednog centa EPCG za struju, kao i da neuredno plaća doprinose na zarade zbog čega bivši zapsoelni imaju problema da regulišu pravo na penziju.
“Uz to su prerađivački kapaciteti ugašeni već nekoliko godina”, rekao je on.
Poslanik PzP-a, Nebojša Medojević kazao je da je crnogorska vlast na vrijeme bila upozorena o tome kakav je strateški partner KAP-a.
“Nemojte rusku mafiju dovoditi u stratešku granu crnogorske privrede. KAP je slučaj organizovanog međunarodnog kriminala i lokalne korupcije na najvišem nivou”, tvrdi je Medojević.
On je predstavnicima DPS-a poručio da se igraju “sa opasnim igračima koji mogu da ugroze državne interese Crne Gore”.
U PzP-u smatraju da tužilac odmah treba da pokrene krivični istragu i podigne optužnicu jer ruski partner posluje preko svojih firmi u nabavci i prodaji, a u Crnoj Gori ostavlja samo gubitke.
“Rusi nijesu ništa krivi. Crna Gora ne treba da plati ovaj dug. Postoji doktrina u međunarodnom pravu. Ovo je klasični slučaj gdje Crna Gora može da uđe u pravnu borbu i da dugove ne prizna”, upozorio je Medojević.
Posanik Bošnjačke stranke, Kemal Purišić, kazao je da je ta stranka podržala odluku Vlade jer žele da daju još jednu šansu njenim naporima da KAP opstane.
„KAP nije KAP jer se sveo na Elektrolizu, ima dugova najmanje 350 miliona EUR a oproštenu mu je više od 200 miliona EUR. KAP nije toliko važan za ekonomiju koliko se priča, ali je možda jedino ozbiljno industrijsko preduzeće”, kazao je Purišić.
Mislimo da treba kao rok ograničiti jasno vrijeme na nekoliko mjeseci, najviše pola godine i mislimo da pred parlament treba izaći sa jasnom kalkulacijom ima li KAP šansu ili nema, ako je nema da se okrenemo msp koja nijesu dobila nijednu podršku od države niti ijednu šansu.
Iz Bošnjačke stranke se pitaju zašto se od početka garancije tretiraju kao visoko rizične i da li se znalo na vrijeme da su takve.
“Ako se znalo jesmo li mogli drugačije da postupimo”? pitao je Purišić i dodao da je bilo još važnih firmi koje nijesu imale privilegiju kakvu je imao KAP - da im država pomaže.
Iz Kluba albanskih poslanika, prilikom glasanja o Odluci Vlade, bili su uzdržani jer smatraju da ne postoji dovoljno informacija kako bi se moglo racionalno odlučivati o sudbini KAP-a.
U Novoj srpskoj demokratiji smatraju da bi trebalo utvrditi odgovornost ljudi koji su “pljačkali KAP” i to ne samo onih koji su zaključili ugovore, već svih faza od 1992 do 2005. godine.
