Na večerašnjoj sjednici Skupštine usvojene su izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Glasala su 63 poslanika, od kojih svi za, dok nije bilo glasova protiv i uzdržanih.
Izmjenama i dopunama tih zakona jača se sudska kontrola nad pojedinim mjerama tajnog nadzora i mijenja način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji.
Izmjena i dopuna Zakona o ANB-u predviđaju da predsjednik Vrhovnog suda ubuduće treba da odlučuje o odobravanju pojedinih mjera tajnog prikupljanja podataka koje sprovodi Agencija.
Predviđeno je da dostavljanje i pristup evidencijama za posebne kategorije ličnih podataka, genetske podatke, biometrijske podatke, profilisanje i druge obrade kojima se ozbiljno zadire u privatnost osoba, neposrednim uvidom u evidencije, registre i zbirke podataka, na obrazloženi pisani predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slucaj, odlukom odobrava predsjednik Vrhovnog suda, ako postoji sumnja da je ugrožena nacionalna bezbjednost.
Izmjenama je predviđeno da i produženje nadzora odobrava predsjednik Vrhovnog suda ili, u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, sudija koji ga zamjenjuje.
“Nadzor iz člana 15 stav 1 tačka 4 podtačka c ovog zakona ukida se odmah nakon prestanka razloga zbog kojih je vršen, o čemu direktor Agencije, u pisanoj formi, obavještava predsjednika Vrhovnog suda”, navodi se u predlogu izmjena i dopune Zakona o ANB-u.
Izmjenom i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima predviđeno je da Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji obrazuje Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova i uz mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Komisija će, umjesto pet, imati šest članova, a u njen sastav biće uključen državni tužilac ili zaposleni u Državnom tužilaštvu, kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.
