"Popcorn brain"

Skrolate puno na društvenim mrežama: Evo kako to utiče na vaš mozak

Mnogi od nas provode previše vremena na telefonima i uređajima, neprestano skrolajući društvene mreže i konzumirajući kratke video sadržaje. Iako je poznato da previše vremena pred ekranom nije zdravo, možda vas iznenadi koliko to zapravo može uticati na naš mozak.

Skrolate puno na društvenim mrežama: Evo kako to utiče na vaš mozak Foto: Unsplash
Portal AnalitikaIzvor

Termin "popcorn brain" prvi je upotrijebio Dejvid Levi, istraživač sa Univerziteta u Vašingtonu 2011. godine, opisujući stanje u kojem smo toliko "zavisni o elektronskom multitaskingu" da sporiji offline život više ne privlači pažnju.

Psihologinja Daniel Haig objašnjava kako je "popcorn brain" povezan s digitalnim svijetom: online platforme i društvene mreže koriste algoritme koji nam stalno nude nove informacije, obavijštenja i zabavu, prilagođene našim interesima i navikama. To može dovesti do preopterećenja nagradnog sistema mozga, posebno dopaminskih puteva povezanih s osjećajem zadovoljstva i noviteta. Mozak se ne oštećuje nužno, ali njegove neuronske veze se prilagođavaju zahtjevima multitaskinga i brze obrade informacija.

Prema psihološkinji Dženifer Voking "popcorn brain" može izazvati brojne kognitivne simptome. Nedavna studija obuhvatila je skoro 100.000 učesnika i pokazala da više konzumiranja kratkih video sadržaja (TikTok, Instagram Reels, YouTube Shorts) negativno utiče na pažnju, kako kod mladih, tako i kod starijih ljudi.

Kratki video sadržaji, iako zabavni, sve se više koriste u obrazovanju, političkim kampanjama i reklamama. Njihov dizajn (beskonačno skrolanje) izaziva zabrinutost zbog zavisnosti i negativnih efekata na mentalno zdravlje, uključujući depresiju, anksioznost, stres i osjećaj usamljenosti.

Zašto se zove "popcorn brain"?

"Popcorn brain" podsjeća na kokice koje skaču jedna po jedna u mikrotalasnoj, tj. mozak postaje preopterećen i nemiran zbog previše informacija, skačući s jedne misli na drugu zbog kognitivnog preopterećenja.

Kako se boriti protiv "popcorn braina"?

Postavite zdrave navike korištenja ekrana: ograničite vrijeme online, pravite redovne pauze i izbjegavajte stalno provjeravanje telefona.

Mindfulness i meditacija: Pomažu da smirite um i bolje se fokusirate.

Rutina i struktura: Organizacija dana i redovne pauze ključni su za produktivnost.

Pomodoro metoda: 25 minuta skrola, pa 5 minuta pauze; nakon četiri runde, duža pauza od 15–30 minuta.

Rituali i navike: Redovni rituali mogu smanjiti loše navike, potaknuti pozitivne i pripremiti um i tijelo za duže periode produktivnog rada.

Dakle, "popcorn brain" je posljedica modernog života i stalnog digitalnog stimulansa, ali uz svjesno korištenje ekrana i male promjene u rutini, možemo zaštititi mozak i poboljšati fokus.

Portal Analitika