Odluka suda očekuje se krajem godine, nakon ljetne pauze i dodatnih ročišta koja uključuju oštećene strane, među kojima je i Vatikanska banka.
Radi se o jednom od najvećih suđenja u istoriji Vatikana. Bećiju, nekad zamjenik državnog sekretara, prvi je kardinal kojemu se sudi u tom gradu-državi.
Kardinalu (75) i još devetoro suoptuženih sudi se u investicijskom skandalu u kojem je crkvenim novcem kupljena vila u luksuznoj londonskoj četvrti Čelsi, a za nekretninu, provizije i ostale usluge navodno je plaćeno nekoliko stotina miliona eura.
Tužitelj Alesandro Didi je na suđenju započetom prije dvije godine pokušao dokazati da su kardinal i suoptuženi krivi za za zloupotrebu položaja, pranje novca, prevaru, pronevjeru i korupciju.
Posao s nekretninama u Londonu odrađen je, među ostalim, i sredstvima Državnog sekretarijata Svete Stolice.
Svi optuženi negiraju bilo kakvu krivnju
Bećiju je prije zahtjeva tužitelja rekao da je “povrijeđen” načinom na koji ga je Didi ocrnio kao “zlokobnu” osobu.
“Uvijek sam radio na dobrobit Crkve i njoj sam posvetio svoj cijeli život. Nevin sam i nikada nisam ukrao ni centa niti obogatio sebe ili članove moje obitelji”, rekao je Bećiju.
Nakon što je otpušten iz Državnog sekretarijata, Bećiju je lišen “prava koja mu pripadaju kao kardinalu” te nakon smrti pape Franje ili njegovog odreknuća neće imati pravo ući u tajnu konklavu za izbor sljedećeg Pape.
Među suoptuženicima su ostali zaposlenici Vatikana te spoljašnji saradnici koje Vatikan optužuje za iznudu.
Vatikanske i italijanske vlasti od jula 2019. istražuju spornu kupnju u Londonu a istraga je proširena na Ujedinjene Arapske Emirate, Veliku Britaniju, ostrvo Džersi, Luksemburg, Sloveniju i Švajcarsku.
Bećiju je suoptužen je za veliku finansijsku štetu nastalu spekulacijskom kupovinom bivše Harodsove zgrade u londonskom Kensingtonu u Sloanovoj aveniji 60.
Dok je Bećiju, koji tada još nije bio kardinal, bio zamjenik državnog sekretara i nadležan za finansijske operacije Državnog tajništva, Vatikan je tu zgradu kupio 2014. kao “odličnu investiciju” za 300 miliona sterlinških funti.
Krajem maja ju je uspio prodati, rekao je, za 186 miliona funti. Na samoj transakciji izgubio je 114 miliona funti, u eurima 132,24 milion, pritom ne računajući provizije posrednicima pri kupovini i prodaji.
Na Vatikanskom sudu je da dokaže je li posrijedi i kriminal, ili samo evidentna nekompetentnost
