Sudski savjet prije utvrdio je prekjuče prestanak funkcije sutkinji Vrhovnog suda Hasniji Simonović uz obrazloženje da je ispunila uslove za starosnu penziju. To je urađeno uprkos činjenici što je prije dvije godine upravo Sudski savjet pokrenuo ocjenu ustavnosti istih zakonskih normi na kojima sada temelji donešenu odluku.
Akcija za ljudska prava (HRA) objavila da je odluka o prestanku funkcije sutkinji Simonović donijeta na osnovu članu 17 stava 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u kontekstu člana 121 stav 2 Ustava. Odluka je donešena sa sedam glasova „za“ i dva „protiv“, pri čemu je ministar pravde Marko Kovač, koji je član tog tijela, izuzet iz glasanja.
“Podnijeću tužbu Upravnom sudu zbog odluke Sudskog savjeta, međunarodna javnost je na mojoj strani. Ne računajuću da ću i ja doći na red, tri godine sam se borila za dostojanstven odlazak mojih kolega u penziju, te da se izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju tumače na pravilan način i u skladu sa Ustavom”, kazala je za Portal Analitika sutkinja Vrhovnog suda i predsjednica Udruženja sudija, Hasnija Simonović.
Bahatost, neznanje i osionost
Simonović ističe da Sudski savjet, i pored odluka i presuda Vrhovnog i Upravnog suda, mišljenja Evropske komisije, relevantnih međunarodnih institucija, pisma zabrinutosti Evropskog udruženja sudija, apela Evropskog vijeća sudija i tužilaca, Biroa konsultativnog vijeća evropskih sudija, nastavlja sa nezakonitim radom.
„Ovo mi je nagrada što sam sa 20 godina završila Pravni fakultet, a sa 16 bila najmlađi brucoš, i što sam 40 godina radila kao sudija bez ikakve mrlje u karijeri. Sa 61 godinu starosti konstatovan mi je prestanak sudijske funkcije neustavan i nezakonit način”, izričita je Simonović.
4Sagovornica Analitike podsjeća da je zahtijevala izuzeće šest članova Sudskog savjeta navodeći da to nije uvaženo, te da postupak nije prekinut.
“To je trebalo da urade i da odluče o izuzeću što je pravilo po svim zakonima, ali nijesu nego su na brzinu sa prve prešli na četvrtu tačku dnevnog reda gdje je konstatovan moj prestanak sudijske funkcije. Bez ikakvih argumenata i razloga odbijanja mog zahtjeva. Nijesu mi kao sudiji Vrhovnog suda dali da budem saslušana, a morali su po zakonu o Upravnom postupku. Toliko bahatosti, neznanja i osionog ponašanja od predsjednice i članova Sudskog savjeta nisam doživjela u karijeri, pa ni od okrivljenih s one strane zakona”, poručuje Simonović.
Postupanje mimo inicijalnog akta
Prema njenim riječima, razlozi izmjena Zakona o PIO, između ostalog, su da se spriječi rano napuštanje tržišta rada i rano penzionisnje.
“To je duh i smisao donošenja Zakona o izmjenama Zakona o PIO. Kako se to sprečava ovakvim ponašanjem? Odredbe Zakona o PIO predviđaju pravo, a Zakon o radu obavezu. Prema Zakonu o radu, po sili zakona prestaje radni odnos sa 66 godina bez ozbira na radni staž, a moje je pravo da li ću sa 40 godina staža ili sa 66 godina života podnijeti zahtjev za penziju. To je lično pravo”, kategorična je Simonović.
Ukazuje da je Sudski savjet postupao mimo inicijalnog akta.
“Da bi neki javnopravni organ mogao da vodi upravni postupak, mora da postoji zahtjev stranke ili ga po vodi službenoj dužnosti. Upravni postupak po službenoj dužnosti vodi se samo ako to je izričito propisano zakonom ili u cilju zaštite javnog interesa. Dakle, Sudski savjet bez inicijalnog akta vodi upravni postupak po službenoj dužnosti, konstatuje prestanak sudske funkcije nezakonito i neustavno, jer uslovi za sticanje prava na starosnu penziju su širi pojam od prava na penziju. To je osnovna odredba iz člana 17. Tumačeći zakon na ovakav način, oni će kompletno crnogorsko pravosuđe poslati u penziju”, pojašnjava Simonović.
Ustav obavezuje ministra da primijeni međunarodne konvencije
Napominje da je u sličnim slučajevima, poput Volkov protiv Ukrajine, Evropski sud za ljudska prava presudio u korist sudije i naložio Ukrajini da ga vrati na posao. To je, kako dodaje, samo jedan od slučajeva prakse Evropskog suda po ovom pitanju,
Tvrdi i da su joj povrijeđena prava garantovana članovima 6 i 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
“Ustav (član 9) ministra obavezuje da primijeni međunarodne konvencije koje imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Toliko o tome koliko znaju”, poručuje Simonović.
Nepravda boli
Kako dodaje sagovornica Analitike, sudije Ustavnog suda na koje se primjenjuju ista zakonska rješenja, otišli su u penziju sa 67 godina, za razliku od sudija redovnih sudova.
“Nepravda boli. I nadam se da će znati čitava međunarodna javnost, Evropsko udruženje sudija, Međunarodno udruženje sudija, Venecijanska komisija… Pisala sam i ambasadama. Američka ambasadorka u Crnoj Gori rekla mi je da dijeli zabrinutost, ali da se mora sačekati odluka Ustavnog suda o podnesenim inicijativama”, navodi Simonović.
Napominje i da kada je riječ o izmjenama Zakona o PIO mišljenje Vlade Crne Gore i Ustavnog odbora je da se radi o pozitivnoj diskriminaciji.
“Pravo žene je da ode ranije u penziju, ali ako to ona želi”, zaključuje Simonović.
