Tri požara koja su, ispostavilo se, bila podmetnuta Uprava policije je rasvijetlila tokom perioda od maja do avgusta, dok se još tri takva slučaja vode kao djelo nepoznatog počinioca.
Riječ je o požarima koju su bili podmetnuti u Kotoru, Baru, Podgorici i Budvi, rečeno je Pobjedi iz Uprave policije.
Iako broj i razmjere požara nijesu ni blizu situacije u paklenoj 2017. godini, činjenica je da namjerno izazivanje vatrene stihije stvara velike probleme vatrogascima.
Crnogorska policija je prije tri godine zabilježila nekoliko podmetanja požara, uključujući i slučajeve u kojima su strani državljani bili izazivači nekih od najvećih požara na Primorju.
U ljeto 2017. godine uhapšen osamnaestogodišnjak iz Poljske zbog sumnje da je na poluostrvu Luštica, kod plaže Žanjice, podmetnuo požar, zapaljenom cigaretom. Vatra se zbog vjetra i prenošenja preko buktinja – šišarki četinara, prenijela na više lokacija po Luštici.
Iste godine još jedan Poljak (27) uhapšen jer u Baru, kada je na brdu Šušanj, zapalio vatru kako bi signalizirao gdje se nalazi, ali se ona proširila velikom brzinom i zahvatila ogromnu površinu brda, koje je gorjelo danima.
Te godine u Crnoj Gori je tokom ljeta registrovano 3.125 požara na otvorenom prostoru, koji su najvećim dijelom izazvani ljudskim nemarom.
Prema podacima Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je do 24. septembra ove godine, registrovano oko 450 požara na otvorenom prostoru, a veći broj ugašen je u početnoj fazi i nije izazvao materijalne štete.
- Značajno manji broj – 50 do 70 požara - podrazumijevao je angažovanje više vatrogasaca i resursa operativnih jedinica - naveli su iz Direktorata.
Napominju da sezona požara još nije završena. Direktorat je dijeli u dva perioda, i to proljećni kada su požari uglavnom aktuelni u sjevernom dijelu zemlje i nastaju najčešće zbog neopreznog spaljivanja biljnog otpada nakon čišćenja imanja.
Za ljetnji period, pak, kažu da najveći broj požara nastaje u južnom i primorskom regionu, gdje je glavni uzrok upravo ljudski faktor.
Iz Direktorata kažu da je rano davati konačnu ocjenu o tome kakva je bila požarna sezona.
- Svakako se može reći da je ove godine bilo manje požara u odnosu, primjera radi, na 2017, i sa značajno manjim štetama gledano kroz finansijske pokazatelje, ali i kroz negativne uticaje na životnu sredinu - ističu iz Direktorata.
Pandemija korona virusa uticala je i na preventivne aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata, opštinskih službi za zaštitu i spašavanje i drugih učesnika sistema zaštite i spašavanja u 2020. godini.
- I pored toga, sprovedeno je sve što smo planirali u prevenciji. Organizovali smo sastanke sa svim subjektima sistema zaštite i spašavanja, analizirali njihovu pripremljenosti, sproveli pojačan inspektorski nadzor. Upozoravani su građani na situacije kada je moguće izbijanje požara zbog nepovoljne meteorološke situacije, sugerisano je kako rano otkriti požare i pojačati mjere protiv izazivanja vatre. Sve to je doprinijelo da se izbjegnu veće štete, s obzirom na to da je ljetnji period karakterisao veliki broj vrelih dana - zaključili su iz Direktorata.
Tri aviona provela 216 sati u borbi protiv vatre
Direktorat za vanredne situacije ima tri aviona za gašenje požara tipa „air traktor“, koji su od maja do kraja avgusta zabilježili 513 letova.
Kako su rekli iz Direktorata, avioni su za vrijeme pojačane požarne opasnosti bili u punoj funkciji i na raspolaganju za gašenje požara na čitavoj teritoriji Crne Gore.
- U tom periodu ostvarili su 216,15 sati leta, pri čemu su najčešće djelovala sva tri aviona istovremeno na istom požaru, jer se pokazalo da tako imaju najveću efikasnost - naveli su iz Direktorata.
Zarasla imanja i putevi - prečica za problem
- Služba zaštite i spašavanja u Podgorici zabilježila je od juna do septembra ukupno 1.139 intervencija širom području Glavnog grada, opštine Tuzi i Golubovci, kazao je Pobjedi komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković.
Tu se ubraja i to što je gorjela trava i nisko rastinje, koje takođe traži reakciju vatrogasaca, ali i neki od najvećih požara poput onog na području Veljeg brda, Malog brda, Lužnice, Bratonožića i sela Momče-Peuta i Kupusaca u Kučima.
- Najveći požar na objektima bio je požar u naselju Karabuško polje u kojem su stradali objekti robne kuće ,,DADI“ i ,,TV centar Đečević“. Prema iskustvima sa terena i svim pokazateljima ljudski faktor je u najvećem broju slučajeva uzrok nastanka požara, naročito požara na otvorenom prostoru, kada gori trava, rastinje ili šuma - naveo je Janković.
Prema njegovim riječima, nepovoljne vremenske prilike, naročito jak vjetar i vatra u gusto naseljenim područjima glavni su izazov te službe.
- Nepreduzimanje mjera preventive, neokošena imanja i okućnice, kao i sami putevi do ugroženih objekata u velikom broju slučajeva predstavljaju poteškoću i izazov u gašenju - naveo je Janković.
