“Cilj izrade nacionalnih planova za implementaciju Stokholmske konvencije je da se pomogne zemlji u ispunjavanju obaveza koje proističu iz Konvencije, da se poveća svijest o postojećim organskim zagađivačima (POPs) i mjerama za njihovu kontrolu, da se predstave mjere koje su preduzete u tom cilju i da se uspostave strategije i akcioni planovi za dalje korake u vezi dugotrajnih organskih zagađujućih supstanci. Znanje i svijest o ovim supstancama u našoj zemlji potrebno je dodatno unaprijediti, potrebne su akcije koje podrazumijevaju informisanost i edukaciju najšire javnosti o POPs supstancama kako bi se adekvatno zaštitilo zdravlje ljudi, ali i životna sredina,” ispričao je Grbović.
Podsjetio je da je Crna Gora ratifikovala Stokholmsku konvenciju 2010. godine, a u novembru 2013. godine usvojila je Nacionalni plan za implementaciju (NIP) Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama, a glavni fokus je na POPs-ovim kao stabilnim jedinjenjima koja se zadržavaju u životnoj sredini, bio-akumuliraju i imaju negativan uticaj na ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Grbović je istakao važnost ažuriranja nacionalnog plana za implementaciju, naročito poslije uključivanja novih POPs-ova na listu konvencije. Lista hemikalija je ponovo proširena, te stoga Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma učestvuje u projektu ,,Globalni razvoj, pregled i ažuriranje nacionalnih planova implementacije (NIP) u skladu sa Stokholmskom konvencijom (SC) o postojećim organskim zagađivačima (POPs)” koji finansira GEFF, a izvršna agencija je Regionalni centar Stokholmske konvencije, RECETOX centar, univerziteta Masarik u Brnu.
“Stokholmska konvencija je globalni sporazum koji zaista zabranjuje korištenje, proizvodnju i ispuštanje određenih hemijskih supstanci koje su veoma štetne za ljudsko zdravlje. Ovaj sastanak pokazuje da je Crna Gora zemlja koja je posvećena jačanju zaštite ljudskog zdravlja i životne sredine. Pozitivno je što takođe rade na ažuriranju liste štetnih hemikalija, zato što je konvencija počela sa 12 hemikalija, a danas sun a spisku 34 štetne hemikalije. One se moraju uključiti u novu legislative, da se donese novo znanje, te da se javnost informiše o rizicima i prijetnjama koje one mogu predstavljati za ljudsko zdravlje i okoliš,” kazala je predstavnica RECETOX-a, Katerina Šebkova.
Resorno ministarstvo je u ovakvo važnoj misiji prepoznalo tehnička i stručna znanja koja ima Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) Crne Gore, te imajući u vidu da je upravo taj centar radio ažuriranje prethodna dva nacionalana plana implementacije Stokholmske konvencije, CETI je određen je kao nacionalna institucija koja će u saradnji sa RECETOX realizovati treće ažuriranje NIP-a.
“Želim da izrazim zadovoljstvo što je CETI prepoznat kao institucija koja će koordinirati aktivnosti ažuriranja Nacionalnog plana implementacije Stokholmske konvencije o značaju pravilnog postupanja sa organskim zagađujućim materijama, takozvanim POPs-ovima i mjerama koje je potrebno preduzimati u cilju zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Zahvaljujem se resornom ministarstvu i RECETOX-u što su nam ponovo ukazali povjerenje za realizaciju ovako odgovornog zadatka,” kazao je izvršni direktor CETI, Vidoje Petričić.
