“Postoji sumnja da je budžet kao direktna šteta nastupila danom isplate garancija iz sredstava države Crne Gore u cjelokupnom iznosu plaćenih garancija od 127.425.802 eura. Pored ovog postoji osnovana sumnja da je Crna Gora pretrpjela i dalje trpi štetu po osnovu kamata, troškova, provizija…”, saopštila je Vukčević na današnjoj konferenciji za novinare.
Vukčević je kazala da je SDT pokrenulo krivični postupak protiv 14 osoba zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Zbog sumnje da su u toku 2009. godine Branko Vujović i Darko Konjević i ostali okrivljeni zloupotrijebili službeni položaj prilikom davanja garancija Kombinata aluminijuma Podgorica i toj firmi i nikšićkim Boksitima, pribavili protivoravnu imovinsku koritst, pokrenut je postupak.
Iz SDT-a podsjećaju da je KAP privatizovan u decembru 2005., kao i da je kontrolni paket akcija kompanije kupila je kompanija "Salomon Enterprises Limited" (kasnije preimenovana u CEAC), koja je osnovana radi upravljanja imovinom EN + grupe u istočnom regionu Evrope.
Na presu su iznijeti podaci o ugovoru o kupoprodaji akcija fondova u KAP-u, koji je zaključen 27. jula 2005, kojim je Vlada akcije prodala kompaniji "Salomon Enterprises Limited" (kasnije preimenovana u CEAC) i to ukupan kontrolni paket akcija KAP-a za 48,5 miliona eura, pri čemu je kupac akcija imao obavezu da investira 55 miliona eura.
CEAC je kako navode, 2007. pokrenuo postupak protiv Države Crne Gore, pred Arbitražom u Frankfurtu sa odštetnim zahtjevima od oko 300 miliona eura.
Iz SDT-a su dodali da je Vlada je 16. novembra 2009. potpisala ugovor o poravnanju sa "Salomon Enterprises Limited" (Central EUropean Aluminium Company - CEAC) kojim se obavezala da će pored ostalih državnih pomoći koje se daju KAP-u izdati i pet državnih garancija na kredite koje koristi KAP u iznosu do 135 miliona eura.
U predstavljenim podacima može se vidjeti da iz sadržine navedenog ugovora proizilazi da se Država Crna Gora odriče potraživanja i daje subvencije za struju i izdaje garancije na kredite KAP-u u iznosu od 307.479.616,40 eura.
Za razliku od toga vlasnici KAP-a EN+grupa I CEAC uložena sredstva u KAP navode u ovom ugovoru da neće potraživati od svoje kompanije u ukupnom iznosu od oko 60 miliona eura (40.406.434 eura i 27.790-234 eura)
"Članom 10.1 Ugovora o poravnanju definisano je da će KAP i RBN obeštetiti i nadoknaditi Državi Crne Gore svako plaćanje koje Država Crna Gora izvrši po bilo kojoj od državnih granacija, tako što će platiti Državi Crnoj Gori iznos jednak iznosu plaćenom po bilo kojoj državnoj garanciji", navela je Vukčević.
Iz SDT-a su kazali daje članom 10.2 Ugovora o poravananju definisano je da CEAC daje Državi Crnoj Gori u zalog sve svoje akcije u društvima a koja će kod njega ostati nakon potpisivanja ugovora između akcionara i bilo koje akcije u društvima koje CEAC može steći kasnije, kao obezbjeđenje za zahtjeve za naknadu štete iz člana 10.1 tog ugovora, za plaćanje penala/za neizvršenje/za ispunjenje pozitivnih i negativnih obaveza CEAC-a i za bilo koju nadoknadu štete Državi Crnoj Gori.
Predstavljeni su i podaci da je tačkom 10.3 ugovora je određeno da će Država Crna Gora imati pravo na sticanje svih akcija koje CEAC ima u društvima na dan kada se od KAP-a zahtijeva plaćanje (konfiskovane akcije) ili na aktiviranje zaloga ukoliko iznos koji Država Crna Gora plati u skladu sa garancijama koji premaši 40 miliona eura.
Na konferenciji je precizirano i da je tačkom 10.4 ugovora o poravnanju određeno je da CEAC ovim prenosi tzv. konfiskovane kacije Državi Crnoj Gori, a Država Crna Gora prihvata taj prenos, te da će CEAC dati uslovni nalog CDA za izvršenje tog prenosa prema akenksu.
Specijalna tužiteljka kazala je da je tačkom 10.5 ugovora određeno da se u CDA upišu sljedeće aktivnosti prava i zabrana:
- CEAC-u je zabranjeno da proda, prenese, da u zakup, ustupi ili na drugi način raspolaže bilo kojim iznosom akcija;
- zabranjeno davanje u zalog akcija;
- da se upiše zalog akcija u Registar zaloga Crne Gore i CDA i zabrana da ih CEAC optereti za bilo koji iznos.
Vukčević navodi da je članom 18.1 definisano da će se minimalnim investicionim programom predvidjeti iznos, dinamika i vrsta ulaganja u KAP. Iznos koji će biti predviđenim tim planom neće biti manji od 39 miliona eura, od čega će 21 milion eura biti investiran u periodu od prve dvije godine po zatvaranju.
Navodi se i da je ugovorom o poravnanju zaključenim 16. novembra 2009, pored ostalog, regulisano je da su KAP i CEAC pozajmili sredstva u skladu sa ugovorom o srednjeročnom finansiranju vezano za terminski kreditni finansijski aranžman u iznosu od 235 miliona američkih dolara koji je zaključen 11. aprila 2007, koji je redefinisan 31. oktobra 2007. sa konzorcijumom banaka, od kojeg iznosa je KAP pozajmio 179 miliona američkih dolara, a CEAC iznos od 56 miliona američkih dolara, dok je En+grupa dala garanciju za kredite odobreno prema ugovoru o srednjeročnom finansiranju.
"Postupci, odnosno procedure u vezi podnošenja zahtjeva za izdavanje državnih garancija bili su regulisano u spornom periodu propisima koji su bili na snazi i koji su morali biti sprovedeni u slučaju izdavanja garanacija KAP-u od Vlade, međutim, postoji osnovana sumnja da u ovom slučaju ti postupci nisu na zakonski način sprovedeni. Od ukupnog iznosa kredita koje su poslovne banke odobrile KAP-u, po kojima su date državne garancije na vrijednost od 131.680.000 eura postoji osnovana sumnja da je KAP neposredneo iskoristio ukupan iznos od 47.735.000 eura, odnosno sa troškkovima i drugim plaćanjima najviše 47 miliiona eura", kazala je Vukčević.
One je i istakla da za preostali iznos kredita od 84.680.000 eura postoji osnovana sumnja da nije prenešen od poslovnih banaka na račune KAP-a.
SDT tvrdi: Kriminalna organizacija "oprala" 315 miliona eura
Tužiteljka Lidija Vukčević kazala je na presu Specijalnog državnog tužilaštva da su u predmetu "SEPA" u martu tekuće godine podnijeli krivičnu prijavu protiv Đ. M. koji je formirao kriminalnu organizaciju čiju cilj je bio pranje novca.
U tom predmetu prijava je podnijeta protiv P.Đ, K. D, J. D, B. M, E. N. i više NN lica.
Vukčević je kazala da su članovi te kriminalne grupe stupali u kontakt sa klijentima koji već imaju novac na računima i onda ih koristila za pranje novca.
Kako je objasnila Vukčević, novac je fizički transportovan do tih ljudi, a oni su ih transferisali preko svojih poslovnih računa preko SEPA sistema.
Pojasnila je da je na taj način oprano oko 315 miliona eura.
Ista kriminalna grupa fizički je čistila novac koji je ofarban nakon pokušaja pljačke.
Kavački kriminalni klan
Specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je da je Specijalno državno tužilaštvo ukupno pokrenulo i vodi krivične postupke protiv 113 lica za najteža krivična djela koja su planirali ili izvršili pripadnici kriminalne grupe "Kavački klan".
“SDT je u januaru 2021. donijelo naredbu i sprovođenju istrage protiv I.L. i S.V., zbog sumnje da su izvršili stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Naredba je proširena i na M.G. i K.M. zbog istog krivičnog djela”, dodao je on.
Prema njegovim riječima istraga je pokrenuta i protiv T.J. i još pet osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
“Predmet je u fazi istrage”, naveo je Čađenović.
Čađenović je saopštio da SDT vodi krivične postupke protiv 113 osoba za najteža krivična djela koja su planirali ili izvršili pripadnici “kavačkog” klana.
“Protiv njih je pokrenuto devet predmeta”, istakao je on.
U 2016. godini SDT i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) preduzimalo je radnje u izviđaju protiv više pripadnika Kavačkog klana, te je 16. septembra 2019. donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv K. S. i još 14 osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, iznuda, izazivianje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, zelenaštvo, davanje mita i omogućavanje uživanja opojnih droga. Protiv tih osoba je 11. maja 2017. podignuta optužnica koju je potvrdilo vijeće Višeg suda u Podgorici i predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa.
U decembru 2016. SDT i SPO preduzimaju ranje u izviđaju protiv više osoba bliskih Kavačkom klana. Naredba o sprovođenju istrage protiv R. V. i još četiri osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminale organizacije, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksploznih materija donešena je 4. januara 2017. godine. Optužnica protiv ovih osoba podignuta je 31. maja 2017. godine i predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa.
U 2018. godini SDT i SPO preduzimalo je radnje u izviđaju protiv više osoba bliskih Kavačkom klanu. Krajem septembra (22.) 2018. godine donijeta je naredba o sprovođenju istrage protiv C. E. i još šest osoba zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Optužnica protiv ovih osoba je podginuta 20. marta 2019. godine i predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa.
Tokom 2019. godine SDT, SPO i SBPOK preduzimalo je radnje u izviđaju protiv više osoba pripadnika Kavačkog klana. Dana 17. juna 2019. donijeta je naredba o sprovođenju istrage protiv N. I. i još četiri osobe zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Protiv ovih osoba 17. februara 2010. godine podginuta je optužnica i predmet se nalazi u fazi glavnog pretresa.
Početkom 2020. SDT, SPO i SBPOK preduzimali su radnje u izviđaju protiv više osoba bliskih Kavačkom klanu. U junu 2020. donijeta je naredba o sprovođenju istrage protiv M. R. i još 22 osobe zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i eskplozivnih materija, izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i drugih krivičnih djela. Protiv svih osoba SDT je podgilo uptužnicu 11. novembra 2020.
SDT: Pripadnik MUP-a prenosio informacije Kavčanima
SDT sumnja da je jedan od pripadnika kavačkog kriminalnog klana bio službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Saopšteno je da su mu njegovi radni zadaci omogućavali da dođe do podataka o svim vozilima i registarskim tablicama plicijskih automobila, i da je te podatke prenosio pripadnicima kriminalne organizacije, kako bi izbjegli evenutalno praćenje.
Saša Čađenović kazao je da je SDT od formiranja do danas preduzimalo i preduzima radnje na identifikaciji pripadnika kriminalne organizacije "Kavači" i sa njima povezanim kriminalnim grupama, kao i na sprečavanju njihovog djelovanja.
Objasnio je da su za svaki predmet pojedinačno formirani timovi, kojima je rukovodio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Dodaju da je svaki predmet imao je obrađivača, nekog od specijalnih tužilaca.
Čađenović je kazao da je predmet u kom su uhapšeni osumnjičeni za planiranje likvidacije Milića Minje Šakovića formiran u februaru, a u martu predmet u kom su osumnjičeni Slobodan Kašćelan i još 13 osoba.
Katnić o pritisku Abazovića na sud: Ne sjećam se da je neko ovoliko prešao granicu
Potpredsjenik Vlade Dritan Abazović je prekršio zakon, ali nije počinio krivično djelo kada je uticao da se preinači odluka sudije za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslava Bašovića, o puštanju iz pritvora navodnih članova kavačkog klana, saopštio je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
“Sudija Bašović je postupio u skladu sa svojim uvjerenjim”, rekao je Katnić, i dodao da je Abazović napravio ozbiljnu štetu izjavama o radu sudija.
Katnić kaže da se ne sjeća da je neko prešao ovoliko granicu.
“To ne smije da se radi i baš me čudi mlaka reakcija javnosti”, ističe Katnić i dodaje da je nedopustivo da se izvršna vlast miješa u rad sudstva.
Glavni specijalni tužilac kaže da su Vlada Crne Gore i njen potpredsjednik ucijenjeni, i da to svako vidi.
Saslušanja
Da li je nekadašnji premijer Igor Lukšić saslušavan zbog KAP-a glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić rekao je da saslušavao samo osobe za koje postoji sumnja da su počinili neka od krivičnih djela koje su naveli.
"Da je postojala sumnja da je jos neko pocinio neko krivicno djelo sigurno bi se nasao u postupku", kazao je Katnić.
Na pitanje da li je moguće da ministar donosi odluku o KAP-u, a da ne zna premijer, odgvorio je potvrdno.
"Moguće je. Ponavljam, ako bi se našli dokazi za učešće drugih osoba i oni će se naći u ovom postupku", rekao je Katnić.
Na pitanje o aferi CKB i pronevjeri tri miliona eura kazao je da je formiran specijalni istražni tim sa njim na čelu.
"Podnešena je krivična prijava protiv vlasnika. Postoji osnovana sumnja da su određene osobe pričinila krivična djela i oštetila novog vlasnika", kazao je Katnić.
U vezi iznošenja podataka koordinatorka Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vanje Ćalović za dodjelu stana Miri Samardžić navodi da je ona sa porodicom dovila stan od 80 kvadrata 2001. godine.
"Tada je za šestočlanu porodicu trebalo da dobije stan od više od 100 kvadrata. Stan je zakonito dobila", ističe Katnić.
Od države je 2019. godine dobila 10.000 eura.
"Podnio sam zahtjev za dodjelu sredstava zbog ostvarenih rezultata", naveo je Katnić.
Na pitanje da li očekuje da izmijenjeni Zakon o državnom tužilaštvu bude izglasan u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije GSDT odgvorio je da se nada da će taj postupak biti izvršen u skladu sa zakonom.
"Nadam se da neće izglasati zakon koji nije usklađen sa mišljenjem Venecijanske komisije. Uspjeh u borbi protiv kriminalnih grupa se desio kada sam na Savjetu za nacionalnu bezbjednost uspio da izdejstvujem da se radi u skladu sa Ustavom i zakonom i da SDT daje upute policiji, tada kada smo prvi put priveli Kašćelana, kada je Crna Gora bila podijeljena na feude i nijeste mogli da hodate državom da vas kriminalni klanovi ne snime", opisao je Katnić.
Na pitanje da li je neko uhapšen od kavčana koji su u bjekstvu rekao je da su uhapšene tri osobe, među kojima je organizator, ostali nisu.
"Znate da su već hapšeni brojni članovi kriminalnih grupa koji su bili u bjekstvu", naveo je Katnić.
