Abiznis

Vazduhoplovni analitičar ocijenio da je stanje crnogorskih vazdušnih luka ekstremno loše

Šćuric: Koncesija aerodroma bi bila smrt za Crnu Goru

Koncesija bi bila smrt za Crnu Goru, jer govorimo o strateškim objektima. Crna Gora 25 odsto BDP-a dobija od turizma. Ceste su tragične, treba vam 12 do 24 sata do bilo koje destinacije u Evropi, željeznica još gora, brodskih veza gotovo da i nema. Stoga su turisti prisiljeni dolaziti avionima, istakao je Alen Šćuric

Šćuric: Koncesija aerodroma bi bila smrt za Crnu Goru Foto: Pobjeda/Mara Babović
PobjedaIzvor

Stanje crnogorskih aerodroma je istinski ekstremo loše, posebno u odnosu na neposrednu konkurenciju vazdušne luke u Dubrovniku i Tirani, ocijenio je za Pobjedu regionalni stručnjak za avio-saobraćaj, hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.

On smatra da bi davanje aerodroma pod koncesiju bila ,,smrt“ za Crnu Goru, s obzirom na to da se radi o strateškim objektima, pa bi, kako kaže, dati takve krucijalno bitne i strateške objekte koncesionaru predstavljalo enorman rizik.

STANJE AERODROMA

- Već godinama su ovi aerodromi u vrlo lošem stanju. To je i razlog zašto se tivatski aerodrom ne uspijeva sertifikovati. Bivši izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski je rekao da je potrebno bar 150 miliona eura da se aerodromi dovedu u red. Aerodromi prokišnjavaju, na Tivtu ne radi klima uređaj i ljeti je tamo pakao, na apronu (stajanci) su rupe koje hitno treba sanirati, treba sanirati i rulnice i pistu, nedostaje brdo krucijalne opreme - naveo je Šćuric našoj redakciji i dodao da je stanje na aerodromima istinski ekstremno loše.

- I sada pogledajte neposrednu konkurenciju: Dubrovnik i Tiranu koji su dobili potpuno nove terminale, uredili sve manevarske i operativne površine, koji imaju kapaciteta za idućih deset godina, koji imaju najrazvijeniju tehnologiju i opremu. Kako crnogorski aerodromi tome mogu konkurisati - zapitao se Šćuric.

Komentarišući nedavno prokišnjavanje zgrade tivatskog aerodroma, kao i velike gužve na podgoričkom aerodromu, ocijenio je da je to apsolutno i krajnje neprihvatljivo.

- Ljudi su na avione išli mokrih nogu, neki su i pali na skliskim podovima. Pa kako je tako nešto moguće 2023. godine - upozorio je Šćuric.

On smatra da bi davanje aerodroma pod koncesiju bilo pogubno za Crnu Goru.

- Koncesija bi bila smrt za Crnu Goru. Pa govorimo o strateškim objektima. Crna Gora 25 odsto BDP-a dobija od turizma. Ceste su tragične, treba vam 12 do 24 sata do bilo koje destinacije u Evropi, željeznica još gora, brodskih veza gotovo da i nema. Stoga su turisti prisiljeni dolaziti avionima - kazao je Šćuric.

Prema njegovim riječima, dati takve krucijalno bitne i strateške objekte koncesionaru je enorman rizik.

Primjer Beograda

- Pogledajte što se prije deset dana desilo u Beogradu, brojna otkazivanja, kašnjenja preko 80 odsto, više od 40 odsto jako dugih kašnjenja. I tako je već mjesecima. Zašto? Da li koncesionar želi ekstra zaraditi pa daje niske plate i nema dovoljno zaposlenih. Koncesionar ne dolazi ovdje da nešto da, nego da zaradi - istakao je Šćuric.

On smatra da se Aerodromi CG mogu finansirati sami.

- Profitabilni su. Uzeti kredit, srediti sve i vraćati kredite iz budućih profita. Više nego jednostavno i vrlo realno - rekao je Šuric.

On je dodao da ne zna zašto se tako dugo čeka da se izvrše ozbiljnija ulaganja - investiranja u crnogorske aerodrome.

- Ogroman broj stvari je trebalo već odavno napraviti, ali se samo zabija glava u pijesak i ne radi ništa. Stanju nikako ne pridonosi smjena direktora. U dvije godine promijenila su se čak četiri direktora. U tom kontekstu ne treba čuditi da je stanje ovako loše - ocijenio je Šćuric.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je više puta u posljednje vrijeme saopštio da smatra da bi tivatski aerodrom trebalo dati pod koncesiju, a podgorički zadržati pod kontrolom države. Šćuric je komentarišući stav Abazovića ponovio da smatra da ni jedan aerodrom ne treba dati pod koncesiju.

- To je moj čvrsti stav. No, ako bi se već i dali aerodromi pod koncesiju, onda je ta opcija da Tivat ide pod koncesiju, a Podgorica ne – bolje rješenje. Ostaje samo pitanje hoće li biti zainteresovanih za samo jedan aerodrom ako potencijalni koncesionar zna da mu na 60 kilometara postoji jaka konkurencija. Kako god, ako se planira dati Tivat pod koncesiju, onda se prvo trebaju riješiti jako zamršeni imovinsko-pravni problemi aerodroma i zemljišta - naveo je Šćuric.

Ponude

Da li će i kada crnogorski aerodromi biti dati pod koncesiju, još se ne zna. Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) nedavno za našu redakciju nijesu precizirali da li će eventualno Vlada u tehničkom mandatu nastaviti proces davanja u koncesiju, koji je pokrenut prije četiri godine, ali su naveli da se postojeći ranije započeti proces mora preispitati i analizirati novonastala situacija na tržištu, kao i da je neophodno ažuriranje strategije razvoja saobraćaja i izrada planske dokumentacije.

Iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović nijesu tada odgovorili da li je Vlada u kontaktu sa kvalifikovanim ponuđačima koji su prošli pretkvalifikacionu proceduru.

- Kada je donošenje ovako važne odluke u pitanju, odluke koja će imati dugoročan uticaj na ekonomiju države, potrebno je sagledati stanje dvije godine kasnije. Kada to kažemo, mislimo na sve promjene koje su nastale na tržištu i u tom dijelu dijelimo stav da se svakako postojeći koncesioni aranžman mora preispitati i analizirati novonastala situacija - kazali su ranije Pobjedi iz MKI-ja i dodali da su često donosioci odluka u prethodnom periodu bili na meti kritika zbog neplanski realizovanih projekata bez jasne strateške vizije.

Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica.

Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina, a tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković je 11. oktobra 2019. objavilo javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam, a prošla četiri ponuđača. U igri su ostala još tri ponuđača.

Portal Analitika