Komitet je naveo da su odluke o izbijanju epidemije bile loše obrazložene i nedovoljno transparentne i upozorio da povjerenje javnosti u preporuke SZO "značajno opada", što bi moglo da bude opasno u slučaju težih pandemija u budućnosti. Taj komitet je predložio i da proizvođači ljekova doprinose javnom fondu iz koga bi se finansirala nezavisna istraživanja.
Od izbijanja ptičjeg gripa prije nekoliko godina, vlade širom svijeta kupile su zalihe vakcina i antivirusnih ljekova, a uzbuna zbog novog gripa podstakla je neke zemlje da zalihe dodatno uvećaju. Veliki dio tih vakcina i ljekova ostao je neiskorišten, a pandemija se pokazala daleko manje smrtonosnom nego što su neki stručnjaci predviđali.
Zbog nepredvidivosti virusa gripa vlasti često moraju da se pripreme za najgore, a neki su strahovali da bi novi grip mogao da bude opasan kao i španska groznica iz 1918. godine, od koje je širom svijeta umrlo 50 miliona ljudi.
Na sajtu SZO navodi se da je zaključno sa nedeljom, 18.138 smrtnih slučajeva u svijetu pripisano novom gripu, koji je pogodio 214 zemalja i prekomorskih teritorija. SZO je takođe saopštila da je izbijanje novog gripa imalo sve naučne karakteristike pandemije i insistira da farmaceutska industrija nikada nije neprikladno uticala na tu organizaciju, i nazvala neodgovornima one koji tvrde da je novi grip lažna pandemija stvorena u korist farmaceutskih kuća.
