Da li će sa Crnom Gorom biti održana međuvladina konferencija u Briselu, biće poznato nakon sjednice Savjeta za opšte poslove EU, koja je zakazana za 11. maj, kazali su Pobjedi nezvanično iz Savjeta EU.
Jedna od tema ove sjednice biće i politika proširenja, kazao je izvor Pobjede, navodeći da će se nakon toga znati kakav je stav zemalja članica o održavanju konferencije sa našom zemljom.
U Kancelariji za evropske integracije nadaju se da će se, nakon godinu dana, MVK održati, iako za sada nema jasnih naznaka da bi se to moglo desiti.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, boraveći u Podgorici prošle sedmice, kazao je da Crna Gora mora da pokaže progres, kako bi zemlje članice ubijedili da imaju konferenciju sa Crnom Gorom.
– Sada nam treba taj progres zato što želimo da ubijedimo naše zemlje članice da treba da imamo međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom u junu. Nadamo se da ćemo imati pozitivne novosti u oblasti vladavine prava prije juna i međuvladine konferencije - rekao je Varhelji tokom posjete Crnoj Gori.
Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić kaže da, prema trenutnom stanju razgovora, postoje veliki izgledi da se konferencija održi.
– Od početka preuzimanja portugalskog predsjedavanja Savjetom EU, intenzivno komuniciramo sa svim državama članicama EU i Evropskom komisijom, kako bismo omogućili da dođe do prve političke međuvladine konferencije između Evropske unije i Crne Gore. Prema trenutnom stanju razgovora, postoje veliki izgledi da se konferencija održi, a to je pomenuo i sam komesar Varhelji prilikom posjete Podgorici početkom ove nedjelje. Pored podrške Evropske komisije, u tome naročito imamo podršku Portugala, kao trenutno predsjedavajuće države Savjetom EU, ali se za definitivno održavanje konferencije mora dobiti saglasnost svih država članica EU – kazala je Kordić za Pobjedu.
Kordić kaže i da se dodatna vrijednost ovakve međuvladine konferencije ogleda u njenoj snažnijoj političkoj dimenziji, ,,gdje bi Crna Gora kao jedina država kandidat sa svim otvorenim poglavljima pregovora i 100 odsto usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU dodatno afirmisala svoje nedvosmisleno evroatlantsko geostrateško opredjeljenje“.
-Time bi i Evropska unija pokazala svoju posvećenost procesu i namjerama sadržanim u revidiranoj metodologiji, kao i u nedavnom dokumentu predsjedništva Savjeta EU, gdje su međuvladine konferencije prepoznate kao važan politički forum za razgovor između države kandidata za članstvo, s jedne, i EU i njenih država članica, s druge strane – navela je ona.
Upitana da li bi eventualno neodržavanje međuvladine konferencije značilo da Crna Gora od prošle godine nije postigla nikakav napredak u pregovorima, Kordić kaže da međuvladine konferencije, iako važan element pristupnih pregovora, ne predstavljaju jedini „instrument“ mjerenja napretka države u pregovorima.
– Za početak, treba imati u vidu da je Crna Gora jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja te će se, za razliku od dosadašnje prakse, međuvladine konferencije fokusirati više na politički dijalog na visokom nivou, a ne na otvaranje poglavlja kao u slučaju Srbije i nadamo se uskoro Albanije i Sjeverne Makedonije – ističe Kordić.
Napredak u pregovorima će se, kako kaže Kordić, kao i do sada, mjeriti dostignućima u vladavini prava i svim poglavljima pravne tekovine EU koja se evidentiraju u godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore.
– Zato će međuvladine konferencije biti prilika da državama članicama u direktnoj komunikaciji približimo usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i usklađenost sa određenim sektorskim politikama EU, sa mogućnošću postupnog identifikovanja mjera rane integracije u pojedinim oblastima i prije samog članstva – istakla je Kordić.
Posljednja međuvladina konferencija sa Crnom Gorom održana je prošle godine u junu, kada je naša zemlja otvorila posljednje pregovaračko poglavlje u pregovorima sa EU – poglavlje osam, koje se odnosi na konkurenciju.
